AI mijenja način na koji razmišljamo: Naučnici upozoravaju na prve znakove kognitivnog pada
Generativna umjetna inteligencija već mijenja način na koji ljudi rade, uče i dolaze do informacija, ali sve veći broj istraživanja pokazuje da bi njen utjecaj mogao biti mnogo dublji na način na koji ljudski mozak razmišlja, pamti i rješava probleme. Stručnjaci upozoravaju da se ne radi samo o još jednom tehnološkom alatu poput internet pretraživača ili kalkulatora, već o tehnologiji koja može preuzeti dio samog procesa razmišljanja.
Slične rasprave vodile su se i kada je Google postao dominantan izvor informacija. Tada su istraživači govorili o takozvanom “Google efektu”, fenomenu prema kojem ljudi bolje pamte gdje mogu pronaći određenu informaciju nego samu informaciju. Jedni su tvrdili da internet slabi pamćenje, dok su drugi isticali da oslobađa vrijeme za složenije razmišljanje.
Međutim, istraživačica s Massachusetts Institute of Technologyja (MIT) Nataliya Kosmyna smatra da poređenje umjetne inteligencije s kalkulatorom nije opravdano. Prema njenim riječima, AI nije alat koji se koristi povremeno, već tehnologija koja može postati stalni pratilac korisnika u gotovo svim segmentima života.
Njeno istraživanje, jedno od najcitiranijih u ovoj oblasti, pokazalo je da su ispitanici koji su koristili generativnu umjetnu inteligenciju prilikom pisanja eseja dugoročno ostvarili slabije rezultate od onih koji su koristili Google ili nisu imali nikakvu digitalnu pomoć.
Kratkoročna pomoć može oslabiti dugoročne vještine
Naučnici upozoravaju da se rizici ne odnose samo na pamćenje. Istraživanja pokazuju da pretjerano oslanjanje na AI može oslabiti kritičko razmišljanje, kreativnost i upornost pri rješavanju problema.
Jedno istraživanje poslovne škole Wharton obuhvatilo je 1.000 srednjoškolaca u Turskoj koji su koristili AI asistente za matematiku. Učenici su uz pomoć umjetne inteligencije postizali bolje rezultate tokom rada, ali su nakon uklanjanja AI pomoći oni koji su koristili standardni chatbot ostvarili slabije rezultate od učenika koji uopće nisu koristili umjetnu inteligenciju.
Sličan obrazac ranije je zabilježen kod korištenja GPS navigacije. Istraživanje Univerziteta McGill pokazalo je da dugotrajno oslanjanje na GPS dovodi do slabljenja prostornog pamćenja, a negativni efekti postajali su izraženiji tokom višegodišnjeg praćenja ispitanika.
Nova studija objavljena u aprilu 2026. godine dodatno je pokazala da su učesnici koji su samo deset minuta koristili AI pomoć pri rješavanju matematičkih zadataka kasnije češće odustajali od problema koje su morali riješiti samostalno. Autori navode da današnji AI sistemi pružaju trenutne odgovore, ali ne razvijaju proces učenja na način na koji to čini nastavnik ili mentor.
Kreativnost bi mogla postati najveća žrtva
Istraživači upozoravaju da bi dugoročno najveće posljedice mogle pogoditi upravo kreativnost. Analiza više od 370.000 prijavnih eseja za fakultete, koju su proveli istraživači Univerziteta Georgetown, pokazala je da su tekstovi nastali bez pomoći umjetne inteligencije sadržavali više originalnih ideja, dok su AI potpomognuti eseji koristili raznovrsniji jezik.
Direktor Georgetown Laboratory for Relational Cognition Adam Green smatra da je ključna razlika između Googlea i generativne umjetne inteligencije u tome što AI ne pomaže samo pronaći ideju, već je može osmisliti umjesto korisnika.
Ipak, naučnici naglašavaju da je još prerano donositi konačne zaključke. Većina dosadašnjih istraživanja provedena je na relativno malim uzorcima, a potrebne su dugoročne studije kako bi se utvrdilo kako će višegodišnje korištenje umjetne inteligencije uticati na ljudske kognitivne sposobnosti, navodi Business Insider.
Do tada stručnjaci preporučuju svjesno korištenje AI alata, uz očuvanje vještina poput kreativnog razmišljanja, kritičke analize i samostalnog rješavanja problema, kako bi ljudi zadržali sposobnosti koje umjetna inteligencija sve češće preuzima.
