Izabrali smo: Forbes BiH priče i intervjui koje vrijedi pročitati po drugi put!
U proteklu godinu Forbes BiH je objavio brojne intervjue i analize kojima smo nastojali ukazati na pozitivne ekonomske i biznis prakse, ali isto tako i ukazati na probleme koje je nophodno rješavati. Također bili smo i platforma koja informiše javnost o novim trendovima na poslovnom i ekonomskom tržištu globalno, a koji se prelijevaju i na našu zemlju, naročito kada je o novim tehnologijama riječ. Kroz svaku našu priču nastojali smo riječima stručnjaka za konkretnu oblast ponuditii i rješenje problema. Izdvojili smo nekoliko priča i intervjua u nastavku koje su pobudile interes javnosti, nadamo se i nadležnih institucija, a koje vrijedi pročitati po drugi put!
EKSKLUZIVNO Adis Billain Kutkut: Paklen je put od Sarajeva do Hollywooda, genijalan um bosanskohercegovačkog “Bjegunca”
Posmatrajući njegove radove kao dj-a, producenta, MC-ja, slušajući njegove beatove, način na koji poima vrijeme, te njegove zvučne kreacije u gaming industriji i Hollywoodu, poželite da ga upoznate lično. To sam i uradio i shvatio da pored sebe imam genijalan um. Intervju čitajte ovdje.
Beneficirani radni staž u BiH: Istražujemo ko odlazi ranije u penziju i je li vrijeme za reviziju privilegija
U Bosni i Hercegovini ova vrsta staža ostaje važan instrument zaštite radnika u specifičnim industrijama, ali ipak, postavlja se pitanje: ko zaista zaslužuje ovu privilegiju i da li je trenutni sistem održiv? Kompletan tekst čitajte ovdje.
Kakva je sudbina printanih medija u BiH, ko su konzumenti i kako opstaju u online svijetu?
U BiH i danas imamo printane dnevne novine kao što su Avaz, Oslobođenje, Nezavisne novine i mnoge druge, no da li je njihov tiraž isti kao prije jednu deceniju? Ko su konzumenti printanih izdanja, jer svi imamo pametne telefone i aplikacije medijskih kuća koje želimo da pratimo? Naravno, treba naglasiti da su pomenute dnevne novine odavno dostupne i kao web stranice. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Banke u BiH ostvarile rekordnu dobit od povećanih naknada i provizija, hoće li ih sada smanjiti kada im kamatni prihodi rastu? Lučić: Teško!
Na kraju 2023. godine, banke u FBiH ostvarile su neto dobit od 520 miliona KM, dok im je ukupan prihod iznosio milijardu i 485 miliona KM, od čega 915,4 miliona KM otpada na prihode od kamata i sličnih prihoda, dok su najveću zaradu u sektoru operativnih prihoda ostvarili na ime naknada za izvršene usluge.
Bankarski sektor u RS-u je zabilježio rast prihoda od kamata i sličnih prihoda za 24 posto. Podaci sa Banjalučke berze su pokazali da su banke u entitetu RS za 2023. godinu prijavile dobit od 189,1 milion KM, što je za 50 miliona KM više profita u odnosu na godinu ranije.
Elvir Karalić za Forbes BiH: Mi smo glas naroda dok god je narod iza nas (VIDEO)
Kada je Elvir Karalić 2012. godine krenuo sa humanitarnim radom, nije mogao ni sanjati da će imati organizaciju koja svojim radom pomaže stotine hiljada građana BiH, koja reaguje na prirodne katastrofe, pomaže unesrećene od Sirije, Turske do Palestine… Danas imaju desetine volontera i uposlenika, mehanizaciju i uvijek su u epicentru dešavanja, dok narod stoji iza njih. Kompletan intervju čitajte ovdje.
Nisu cijene sve što boli tržište nekretnina u BiH: Mnogo toga je potrebno regulisati, crno tržište, pranje novca i nelegalne agenate i agencije prije svega
U namjeri da tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini, kao i prilike koje vladaju na njemu, osvijetlimo iz drugog ugla, a ne samo kroz cijenu kvadrata jedne stambene jedinice, naše sagovornike smo pitali i dobili odgovore koji su nam pomogli u kristaliziranju jasne slike stanja domaćeg tržišta nekretnina, pozitivnim praksama, ali i neregularnostima i problemima koje je neophodno što promptnije rješavati zbog održavanja zdravlja tržišta. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Forbes Magazin: Intervju sa Scottom Griffenom
Završen je Svjetski Press Kongres koji je okupio vodeće novinare, urednike i izdavače iz cijelog svijeta. Razgovarali smo sa zamjenikom direktora Međunarodnog instituta za Štampu i koordinatorom programa, Scottom Griffenom. Kompletan intervju čitajte i gledajte ovdje.
Neproduktivnost na poslu svjetsku ekonomiju košta 8,8 triliona dolara: Pitali smo stručnjake kako motivirati zaposlenike i poslodavce da postižu bolje učinke
Zašto je jedan uposlenik angažiran, a drugi manje ili uopće nije, zbog čega se neki uposlenici lakše ili teže povezuje sa svojim radnim kolegama i radnim okruženjem, i na koncu zbog čega je jedan zaposlenik više podložan stresu ili takozvanom burnoutu od svog radnog kolege, slojevita su i kompleksna pitanja na koja je nemoguće dati samo jedan odgovor, kaže Vildana Efendić, psiholog i geštalt psihoterapeut naglašavajući da su se očekivanja od poslodavaca, ali i od zaposlenih promijenila i znatno povećala u odnosu na vrijeme kada se jedan radni vijek od 40 godina počinjao i završavao u jednoj firmi. Kompletnu analizu čitajte ovdje.
PLATE I IMOVINA Vučić “najsiromašniji” predsjednik u regionu? BH trio s platama po europskom standardu? Koliko zarađuju najviši funkcioneri u regiji i šta sve posjeduju
Vlade na Zapadnom Balkanu, kao i u svakoj drugoj demokratskoj regiji, odgovorne su svojim građanima. Mjere kao što su finansijske revizije, javno izvještavanje i napori na transparentnosti su na snazi kako bi se osiguralo da se javna sredstva, uključujući platu predsjednika, koriste na odgovarajući način i u skladu sa zakonom.
Svaka zemlja priprema godišnji vladin budžet u kojem su navedeni planirani rashodi, uključujući plate vladinih službenika, a samim tim i platu predsjednika. Porezni prihodi su ključna komponenta javnih fondova. Vlada prikuplja poreze od građana i preduzeća, kao što su porezi na dohodak, porez na dodatu vrijednost (PDV) i drugi nameti. Stoga građani imaju pravo da znaju kako se troši novac koji su svojim rukama zaradili.
Prije nego što uporedimo plate najviših dužnosnika zemalja regije, važno je i da se osvrnemo na ekonomski standard svake od ovih zemalja i procijenimo da li su primanja i imovina koju posjeduju u skladu sa životnim standardom zemlje u kojoj vrše dužnost. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Koliku platu očekujete? Bh. direktori savjetuju kako odgovoriti na najteže pitanje na razgovoru za posao
Razgovori za posao često su prepuni izazova, ali među najtežim pitanjima svakako je ono vezano za visinu plate koju kao budući uposlenik očekujete. Često se ovo pitanje doživljava kao minsko polje gdje svaki korak može biti ključan za ishod intervjua. U nastavku donosimo vam odgovore rukovodećih ljudi u uspješnim kompanijama u BiH, iz čijeg velikog poslovnog iskustva sigurno možete crpiti znanje kako elegantno odgovoriti na pitanje o plati, i time sebi obezbijediti mjesto u željenom radnom timu. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Dijaspora čini blizu 60 posto stanovništva BiH, a evo koliko milijardi investira i gdje otvara firme u Bosni i Hercegovini
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, procjenjuje se da u inozemstvu živi oko 2,2 miliona ljudi bh. porijekla. U odnosu na cjelokupno stanovnoštvo dijaspora predstavlja blizu 60 posto ukupnog stanovništva BiH. Svake godine od njih, na osnovu novčanih doznaka u BiH stigne više od tri milijarde KM. Pretpostavlja se da dijaspora još toliko novca unese u BiH putem neformalnih kanala kao i kroz svoju potrošnju tokom ljetnog odmora. Kompletan tekst čitajte ovdje.
BiH nema zakon koji reguliše kriptotržište, a ono vrijedi preko 4 miliona dolara: Zašto je Republika Srpska u prednosti u odnosu na Federaciju BiH?
Dok u svijetu raste interesovanje za kriptovalutama i trgovinom njima, u BiH je nešto drugačija situacija. BiH tek počinje svoj nesigurni put trgovanja virtualnim novcem, a čija trgovina nije zakonski regulisana na nivou države.
O regulisanju kriptotržišta u BiH razgovarali smo sa Brankom Petrovićem, osnivačem ACX-a, kripto mjenjačnice iz Banjaluke. Kompletan intervju čitajte ovdje.
Neprijavljeni turisti i nevidljivi prihodi: Zašto BiH, uprkos ogromnom turističkom potencijalu, zvanično bilježi najmanje posjetilaca u regiji
Prošle godine našu zemlju je prema podacima Agencije za statistiku BiH posjetilo 1,7 miliona turista, što je znatno manje u poređenju sa susjednim zemljama. Srbija je imala 2,1 milion turista, Crna Gora 2,6 miliona, Slovenija više od šest miliona, dok je Hrvatska zabilježila impresivnih 20 miliona posjetitelja. Ove brojke otvaraju brojna pitanja, a jedno je: koliko su one posljedica neprijavljivanja svih onih turista koji ulaze i borave u Bosni i Hercegovini, jer opći je dojam, prema onome što se može vidjeti na terenu, da je broj turista koji posjete BiH daleko veći nego što pokazuju zvanični podaci. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Dok vatrogasna vozila iz BiH osvajaju svijet, domovina ih zanemaruje – priča o Suadu Bešliću i njegovoj jedinstvenoj poslovnoj viziji
„Samoinicijativno sam se nudio kako državnim tako i federalnim institucijama. Razgovarao sam i sa gospodinom Nikšićem prije 15 dana. Primio me uljudno, pričali smo. Pokušavao sam i u Kantonu Sarajevo. Mnogo toga nama fali, a sigurno i vatrogasnih vozila. Ja sam tu i ja bih radio…
Prošle godine je općina Živinice kupila vatrogasno vozilo u Beogradu, a nisu od mene. Da su barem kupili kvalitetnije i povoljnije vozilo, ne bih ništa rekao. Kupili su skuplje vozilo koje ni po čemu nije blizu našeg. Izrađeno na nekoj ruskoj šasiji, fali servis…
Je li normalno da direktor Kantonalne uprave civilne zaštite u Sarajevu kupi vatrogasno vozilo u Austriji, sto hiljada maraka skuplje, polovno, a neće kupiti od mene? Ne znam kako to da objasnim, jednostavno ljudi koji dođu na određene funkcije nemaju nekog osjećaja prema ovome što mi radimo. A trebali bi. Nažalost, moram ovako reći, ali je tako“, priča Suad Bešlić za Forbes BiH. Kompletan intervju čitajte ovdje.
U Tivat dolazi Dior, u Beograd moguće Louis Vuitton, zašto je mapa ovakvih prodavnica u BiH prazna?
Da za tržište luksuza nema krize pokazuju i procjene da bi ove godine ono moglo ostvariti prihod veći od 350 milijardi dolara. Najveći segment na ovom tržištu je luksuzna moda, za koju se očekuje da će ostvariti tržišni udio od 115 milijardi dolara. Ova statistika kao i najava da će se u Tivtu u području Porto Montenegra graditi veleprodajni objekat luksuzne modne kuće Dior, dok bi prema najavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića do 2026. godine u Beogradu svoju prodavnicu trebao otvoriti Louis Vuiton, u fokus je stavila činjenicu da je mapa ovakvih prodavnica u Bosni i Hercegovini prazna. Razlog zašto je to tako nije jedan. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Željko Šain za Forbes BiH: Odluka Vlade FBiH je jednostrana i biće je teško kontrolisati, nije bilo konsultacija s poslodavcima
“Faktički, odluka koju je donijela Vlada FBiH je jako teško u praksi izvodivo, posebno u privatnom sektoru. U javnom nekako i može. Što se tiče privatnog sektora, veoma je teško i ne znam na koji će se način iznaći ta novčana sredstva u većini pravnih lica da se ona realizira. Ona se samo u manjem broju pravnih lica može realizirati, a u većini pravnih lica ne može jer nisu izvršene odgovarajuće pripreme za takvo nešto i ne zna se kada će ona biti efektivno u cijelosti pokrivena mogućim novčanim tokovima koji postoje u pravnom licu”, kaže za Forbes BiH profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain, povodom izmjena u Zakonu o porezu na dohodak. Kompletnu analizu čitajte ovdje.
Anila Gajević, najutjecajnija agentica Jugoistočne Evrope: Zašto sam napustila novinarstvo i pokrenula posao o kojem ništa nisam znala
Ne tako davno, priliku da igraju u inozemnim produkcijama, imali su tek rijetki glumci s prostora bivše Jugoslavije. I nije to bilo iz razloga što su drugi bili manje daroviti, već prevashodno što nije postojala logistička snaga koja bi povezala ex-jugoslovensko i inozemno filmsko i televizijsko tržište.
Strani projekti, u kojima smo gledali Šerbedžiju, Višnjića ili Furlan, koji su dijelili filmski set sa nekim od najvećih glumačkih i rediteljskih imena, iz naše balkanske perspektive, djelovali su gotovo, kao kultni.
A, onda je u Sarajevu Anila Gajević pokrenula Casting i Talent agenciju Zona, prvu i tada jedinu agenciju tog tipa na prostoru bivše Jugoslavije, i blockbustere, najpopularnije filmske franšize i svjetske festivale, učinila dostupnim glumcima iz Jugoistočne Evrope.
U Zoninoj bazi su najveće domaće i regionalne zvijezde, kao i one sa međunarodnom reputacijom. Tako je među 150 glumaca, koje ova sarajevska agencija zastupa, svoje mjesto našao i Jeff Colbiey, kojeg starije generacije pamte iz planetarno popularne „Dinastije“. Kompletan intervju čitajte ovdje.
Na današnji dan prije 27 godina: Kako je U2 ujedinio Sarajevo i ispisao historiju
Koncert legendarne irske rock grupe U2 na sarajevskom stadionu Koševo, održan 23. septembra 1997. godine, ostao je upamćen kao jedan od najemotivnijih i najznačajnijih kulturnih događaja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Taj nastup, u okviru njihove svjetske turneje PopMart, nije bio samo običan koncert – bio je to trenutak nade, zajedništva i simboličnog završetka dugogodišnje opsade Sarajeva. U2 je svojim dolaskom poslao snažnu poruku solidarnosti, mira i ljubavi prema gradu koji je pretrpio neizreciva stradanja. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Kakvu to banku za sankcionisana lica želi otvoriti Milorad Dodik i kako američke sankcije utiču na crnolistaše?
Milorad Dodik je najavio osnivanje banke za unutrašnji platni promet za sankcionisana lica.
O osnivanju nove banke govorilo se i ranije. U junu prošle godine premijer Republike Srpske, Radovan Višković, izjavio je da treba formirati banku u vlasništvu Republike Srpske, kako bi se izbjegle “ucjene pojedinih banaka” na financijskom tržištu.
Dodik je istaknuo da SAD “tu neće moći ništa učiniti, iako su moćne i neprijateljski raspoložene prema Republici Srpskoj”. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Supružnici Ivandić: Bosnu smo napustili sa jednom torbom, a danas imamo uspješan biznis
“Moji prioriteti su uvijek bili i bit će porodica, i potraga za svrhom u onome što radim. Na posao spada oko 8 sati našeg dana, i tu mora postojati strast, svrha i ostvarenje vizije. Ovo je shvaćanje koje donosim ne samo sebi, nego i svakom suradniku, kolegama, sugovornicima, partnerima u poslu.”
Ovako je svoju životnu priču za Forbes Bosna i Hercegovina počela Sanja Ivandić, rodom iz Zenice, koja je preko Irske stigla do Njemačke i sa suprugom Vedranom pokrenula zajednički biznis. Kompletan intervju čitajte ovdje.
BiH dobila prvi AI institut: “Ono što je internet bio prije 30 godina, to će umjetna inteligencija biti u narednih 30”
U eri digitalne transformacije, Bosna i Hercegovina stoji na pragu implementacije tih promjena, predvođenih moći i potencijalom umjetne inteligencije. Domaći stručnjaci i organizacije kreiraju sisteme koje redefiniraju postojeće industrijske granice. Početkom godine BiH je dobila i prvi AI institut. Kompletan tekst čitajte ovdje.
Mlade i uspješne: Mlade Sarajke inoviranjem bijelog štapa olakšavaju kretanje slijepim i slabovidim licima
Be My Step je ideja zahvaljujući kojoj savremena tehnologija postaje suosjećajna pratnja za slijepe i slabovide osobe. Prema dostupnim informacijama do kojih su ove mlade inovatorice došle, u svijetu je trenutno preko 40 miliona slijepih ljudi, dok svega 8% njih koristi bijeli štap kao pomagalo prilikom kretanja. Upravo ovi podaci naveli su Saru, Selmu i Melisu da ponude rješenje u vidu pametne kutija prilagodljive svakom bijelom štapu. Kompletan intervju čitajte ovdje.
Damir Bećirović o ekonomiji BiH: Previše smo blizu Evropske unije da bismo bili gladni, a za nešto više nemamo ni znanja ni volje
Recesija u Njemačkoj, masovni protesti poljoprivrednika u zemljama Evropske unije, trgovinski rat između Amerike i Kine samo su neki od pokazatelja da se globalna ekonomska slika mijenja.
U kojoj mjeri i na koji način će se ona, uz promjene ravnoteže svjetske moći, odraziti na ekonomske parametre Bosne i Hercegovine, razgovarali smo sa Damirom Bećirovićem, ekonomskim analitičarem i profesorom na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli. Kompletan intervju čitajte ovdje.
Nihad Softić za Forbes BiH o preživljavanju bankrota i stvaranju nove, uspješnije firme: “Zatvorio sam oči i predao se, a tada me nešto sačuvalo”
“Jedini krivac za neuspjeh kompanije sam bio isključivo ja. Isti onaj čovjek koji je tu istu kompaniju stvorio. Dakle, u meni su i jedan i drugi i krivac i zaslužni. Oba su me učinila onim što sam danas. Za mene lično sve je to samo jedno proputovanje kroz iskustva i zrenje. Konačni cilj je uvijek bilo prosvjetljenje. Nažalost, prije nisam bio svjestan toga”, kaže Softić u intervjuu za Forbes BiH. Kompletan intervju čitakte ovdje.
