Onlinie sistem oglašavanja i masovni nadzor: Klize li Sjedinjene Države ka nadzornoj državi?

Aktuelnosti Forbes BiH 31. maj 2026. 13:49
featured image

31. maj 2026. 13:49

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa otvorila je novu raspravu o načinu na koji se koriste ogromne količine podataka koje prikuplja industrija digitalnog oglašavanja vrijedna više biliona dolara. U središtu pažnje nalazi se zahtjev američke Službe za imigraciju i carine (ICE) iz januara, kojim je od kompanija zatražena informacija o tome kako „komercijalni Big Data i AdTech pružaoci usluga mogu direktno podržati istrage“.

Zahtjev je objavljen u vrijeme kada administracija nastoji proširiti kapacitete za provođenje imigracijskih zakona u Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o prvom javno poznatom slučaju u kojem je ICE zatražio prijedloge za korištenje podataka prikupljenih kroz digitalno oglašavanje, uključujući informacije o kupovinama, pretraživanju interneta i aktivnostima na društvenim mrežama.

Brian O’Kelley, izvršni direktor kompanije Scope3 i jedan od pionira moderne AdTech industrije, izrazio je zabrinutost da bi vlada mogla koristiti takve podatke za identifikaciju i praćenje imigranata. Prema njegovim riječima, mogućnost da svakodnevna upotreba interneta i društvenih mreža postane alat za ciljano djelovanje vlasti izaziva ozbiljna pitanja o privatnosti i odgovornosti.

Foto: Pro-ICE protesti, REUTERS Ryan Murphy

Industrija strahuje od regulatornog odgovora

Zabrinutost nisu izrazili samo aktivisti za zaštitu privatnosti. Vodeće organizacije digitalne oglašivačke industrije upozoravaju da bi eventualna zloupotreba podataka mogla izazvati snažnu reakciju javnosti i dovesti do strožih regulatornih mjera koje bi ugrozile njihov poslovni model.

Predstavnici industrije predlažu model prema kojem bi kompanije i dalje mogle razmjenjivati podatke u marketinške i poslovne svrhe, ali bi prodaja takvih informacija agencijama za provođenje zakona bila ograničena ili zabranjena.

ICE je saopćio da poštuje građanske slobode i pravo na privatnost prilikom korištenja tehnologije u istragama. Agencija je istakla da pod administracijom predsjednika Trumpa koristi sva zakonski dozvoljena sredstva za uklanjanje opasnih kriminalnih ilegalnih migranata iz Sjedinjenih Država.

Međutim, američki zakon trenutno ne zabranjuje kompanijama prodaju komercijalno dostupnih podataka saveznoj vladi. Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), kojem pripada ICE, kao i druge federalne agencije, već su ranije kupovale takve podatke za potrebe istraga.

U međuvremenu, pojedini američki zakonodavci pokušavaju ograničiti ovu praksu. Senator Ron Wyden podržava prijedlog zakona koji bi zahtijevao sudski nalog prije nego što federalne agencije mogu kupiti određene vrste podataka od privatnih kompanija. Sličan prijedlog predstavio je i kongresmen Thomas Massie. Oba prijedloga trenutno nemaju potrebnu podršku u Kongresu.

FOTO: ICE agenti, REUTERS / Eduardo Munoz

Strah od širenja nadzora izvan imigracijskih pitanja

AdTech industrija godinama prikuplja podatke o stotinama miliona Amerikanaca putem mobilnih telefona, aplikacija, internetskih stranica i društvenih mreža. Ti podaci omogućavaju kompanijama da kreiraju detaljne profile korisnika, uključujući njihove interese, putne navike, društvene veze i preferirane brendove.

Kritičari upozoravaju da bi pristup takvim bazama podataka mogao omogućiti vlastima mnogo širi nadzor od samog provođenja imigracijskih zakona. Prema njihovim tvrdnjama, podaci bi mogli pružiti detaljan uvid u političke stavove građana, njihove društvene kontakte i druge lične karakteristike.

Senator Ed Markey ocijenio je da interesovanje ICE-a za AdTech predstavlja još jedan element širenja nadzornih kapaciteta administracije predsjednika Trumpa. Industrijska udruženja poput Interactive Advertising Bureaua i Network Advertising Initiative također navode da podaci prikupljeni za digitalno oglašavanje ne bi trebali biti korišteni za operacije provođenja zakona.

Uprkos javno izraženim rezervama, većina kompanija iz sektora digitalnog oglašavanja nije komentarisala ICE-ov zahtjev. O’Kelley smatra da će mnoge firme ipak odgovoriti na poziv agencije, posebno zbog mogućnosti sklapanja unosnih federalnih ugovora.

“Ne znam ko je do sada odgovorio, ali mogu garantovati da će ljudi odgovoriti jer je u pitanju novac”, rekao je O’Kelley, ističući da se brojne manje i srednje kompanije u industriji suočavaju s finansijskim pritiscima i da bi državni ugovori mogli predstavljati značajan izvor Prihoda, navodi njemački Pollitico.