Julian Assange vraća se u Australiju nakon 12 godina pravne bitke: Evo šta znamo o njegovom sporazumu o priznanju krivice u SAD-u

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange pušten je iz britanskog zatvora i vraća se u svoju domovinu Australiju nakon što je njegova 12-godišnja borba protiv izručenja Sjedinjenim Državama okončana sporazumom o priznanju krivice .

Kontroverzna ličnost provela je proteklih pet godina u britanskom zatvoru visoke sigurnosti, a skoro sedam godina prije toga skrivala se u ambasadi Ekvadora u Londonu, pokušavajući izbjeći hapšenje koje bi moglo dovesti do doživotnog zatvora.

Asanž (52) je u ponedeljak pristao da prizna krivicu za krivično djelo vezano za njegovu navodnu ulogu u jednom od najvećih kršenja povjerljivih materijala od strane američke vlade nakon što je njegova veb stranica objavila skoro pola miliona tajnih vojnih dokumenata u vezi sa američkim ratovima u Iraku i Afvganistan.

Sporazum o priznanju krivice zatvara dugotrajnu pravnu sagu, omogućavajući Assangeu da izbjegne zatvor u SAD-u i vrati se u Australiju kao slobodan čovjek – ali ne dok se ne pojavi pred sudom na udaljenoj američkoj teritoriji na Pacifiku.

Gdje se nalazi Assange?

Assange se u ponedjeljak ukrcao na let sa londonskog aerodroma Stansted nakon što je pušten uz kauciju iz zatvora, navodi se u saopštenju  WikiLeaksa u utorak.

“Džulijan Asanž je slobodan”, rekao je WikiLeaks. “Napustio je zatvor s maksimalnom sigurnošću Belmarsh ujutro 24. juna, nakon što je tamo proveo 1.901 dan.”

S njim putuje visoki komesar Australije za Ujedinjeno Kraljevstvo Stephen Smith, rekao je premijer te zemlje.

Prema odredbama sporazuma, tužioci američkog Ministarstva pravde će tražiti kaznu od 62 mjeseca – što je jednako vremenu koje je Assange proveo u Ujedinjenom Kraljevstvu dok se borio protiv ekstradicije.

Sporazumom o priznanju krivice bi se priznalo to vrijeme, omogućavajući Assangeu da se odmah vrati u Australiju. Dogovor još uvijek mora odobriti savezni sudija.

Budući da je Assange odbijao da kroči u kontinentalni dio SAD-a kako bi se izjasnio o krivici, sudija će voditi saslušanje i izricanje presude u srijedu na Saipanu, na Sjevernim Marijanskim ostrvima, navodi se u pismu koje su dostavili tužioci.

Lanac pacifičkih ostrva je teritorija SAD oko 6.000 kilometara (3.700 milja) zapadno od Havaja, a američki federalni okružni sud nalazi se u glavnom gradu Saipanu. Ostrva su također bliža Australiji, gdje je Assange državljanin i na koju se očekuje da će se vratiti nakon sudske rasprave, rekli su tužioci.

Šta je Assange uradio?

Američke vlasti su tražile Assangea  zbog optužbi za špijunažu  povezane s Wikileaksovim objavljivanjem stotina hiljada osjetljivih vojnih i vladinih dokumenata koje je dostavila  bivša analitičarka vojne obavještajne službe Chelsea Manning  2010. i 2011. godine.

SAD su optužile Assangea da je ugrozio živote objavljivanjem i godinama su tražili njegovo izručenje.

Suočen je sa 18 optužbi za svoju navodnu ulogu u kršenju i prijetio mu je maksimalna kazna do 175 godina zatvora. Britanske vlasti su tražile uvjeravanja od SAD-a da on neće dobiti smrtnu kaznu.

Iz Townsvillea, istočnog Queenslanda, Assange je pokrenuo WikiLeaks 2006. godine kao onlajn spremište koje bi objavljivalo anonimno dostavljeni materijal, uključujući operativni priručnik američke vojske za logor u Guantanamo Bayu i interne dokumente Sajentološke crkve .

Godine 2010. WikiLeaks je privukao globalnu pažnju kada je objavio video koji tvrdi da prikazuje smrtonosni američki helikopterski napad u Iraku 2007. godine.

Ubrzo nakon toga, WikiLeaks je objavio hiljade povjerljivih američkih vojnih dokumenata koji se odnose na ratove u Iraku i Afganistanu, kao i niz diplomatskih depeša.

Assange je dokumente ranije za CNN opisao kao “uvjerljive dokaze o ratnim zločinima” koje su počinile koalicija predvođena SAD-om i snage iračke vlade.

Borba protiv ekstradicije

Asanž je dugo tvrdio da je slučaj protiv njega politički motivisan, da se neće suočiti sa pravičnim suđenjem i da bi njegova predaja prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Zagovornici slobode govora osudili su pokušaj izručenja, rekavši da će to imati zastrašujući učinak na slobodu medija.

U augustu 2010. godine, Assange je optužen za seksualni napad u Švedskoj i suočio se s međunarodnom potjernicom. On je negirao optužbe kao „kampanje klevetanja“ i odbio je otići u Stockholm na ispitivanje.

Predao se britanskim vlastima, ali dok je pušten na kauciju 2012. godine dok je tražio izručenje Švedskoj, Assange je pobjegao u ambasadu Ekvadora tražeći politički azil.

Tokom njegovog boravka u ambasadi, WikiLeaks je nastavio sa svojim radom, uključujući 2016. kada je objavio hiljade mejlova očigledno hakovanih od Demokratskog nacionalnog komiteta i mejlova ukradenih sa privatnog naloga e-pošte predsjedničke kampanje Hillary Clinton, Johna Podeste, uoči američkih izbora.

Ali s vremenom se njegov odnos s domaćinom pogoršao i predsjednik Ekvadora je bio pod pritiskom SAD-  a da ga protjera iz ambasade.

Godine 2019, londonska Metroplitan policija je povukla Assangea iz ambasade na osnovu naloga za izručenje američkog Ministarstva pravde i proveo je sljedećih pet godina živeći uglavnom izolovan, u ćeliji veličine 3 puta 2 metra u zatvoru Belmarsh.

Zatvor ima kapacitet za više od 900 zatvorenika i poznat je po tome što su nekada bili smješteni zloglasni osumnjičeni za teror, kao što je egipatski klerik Abu Hamza al-Masri,  u okviru svoje jedinice visoke sigurnosti.

Podrška za Assangeovo oslobađanje

Nedavno je povećan pritisak da se Assangeov slučaj odbaci.

U maju je Visoki sud u Londonu presudio da Assange  ima pravo žalbe u svom posljednjem prigovoru na izručenje SAD-u, a američki predsjednik Joe Biden aludirao je na mogući dogovor.

Amnesty International je pozvao Ujedinjeno Kraljevstvo da zaustavi moguće izručenje, navodeći zabrinutost zbog rizika od zlostavljanja ako Assange bude poslan u SAD.

Nakon što je pušten na slobodu u ponedjeljak, Assangeova supruga Stella Assange objavila je na društvenim mrežama: “Džulijan je slobodan!”

“Riječi ne mogu izraziti našu ogromnu zahvalnost VAMA – da VAMA, koji ste se godinama mobilizirali da ovo ostvarimo”, napisala je.

Assangeova majka, Christine Assange, rekla je da je “zahvalna što se mukama mog sina konačno bliži kraj”, u izjavi koju je u utorak dobio CNN.

Govoreći u parlamentu, australijski premijer Anthony Albanese rekao je, „bez obzira na stavove koje ljudi imaju o aktivnostima gospodina Assangea, slučaj se predugo odugovlačio. Njegovim daljim zatvaranjem se ništa ne može dobiti i želimo da se vrati kući u Australiju.”

Bivši predsjednik Ekvadora Lenín Moreno rekao je za CNN da mu je drago što osnivač Wikileaksa neće biti izručen SAD-u. Moreno je povukao Assangeov azil u aprilu 2019, što mu je omogućilo da ostane u ambasadi te južnoameričke zemlje u Londonu.

Među onima koji su slavili Assangeovo oslobađanje bili su predsjednici Kolumbije i Meksika. “Asanžov zatvor i mučenje bili su napad na slobodu medija na globalnoj razini”, rekao je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro.