Ruski dronovi u Poljskoj: Namjerna provokacija ili opasna greška? NATO na ivici odluke

Sedmicu dana nakon što su NATO lovci presreli više ruskih dronova koji su povrijedili zračni prostor Poljske, američke i zapadne obavještajne službe i dalje nisu uspjele utvrditi da li se radilo o nesreći ili o namjernom testiranju zapadne protuzračne odbrane i procjeni odgovora Alijanse.

Zvaničnici upozoravaju da, bez obzira na namjeru, ovaj incident predstavlja zabrinjavajući signal — pokazatelj da je Kremlj sve spremniji provocirati NATO, čak i po cijenu moguće eskalacije sukoba.

„To što ne znamo tačno šta je bila namjera, ne znači da situacija nije opasna“, izjavio je jedan visoki zapadni obavještajni zvaničnik. „Nešto se očigledno promijenilo u načinu na koji Kremlj percipira prihvatljiv rizik kada je u pitanju ciljanje NATO teritorije.“

Podaci prikupljeni o dronovima — njihove putanje i tehničke karakteristike — pokazuju zbunjujuće i kontradiktorne informacije, što dodatno otežava procjenu.

I dok su Ukrajina i Poljska javno tvrdile da su uvjerene kako je povreda zračnog prostora bila namjerna, u razgovorima s više desetina američkih i zapadnih vojnih, obavještajnih, diplomatskih i kongresnih zvaničnika jasno je da ne postoji konsenzus unutar NATO-a.

Jedan visoki američki vojni zvaničnik iz regiona procijenio je vjerovatnoću da se radilo o namjernom činu kao „50-50“.

Bez pouzdanih obavještajnih podataka iz Rusije

S obzirom da je Rusija jedan od najtežih ciljeva za obavještajno prikupljanje podataka, gotovo je nemoguće donijeti konačan zaključak sa visokim stepenom pouzdanosti, smatraju vanjski analitičari.

To NATO stavlja u neugodnu poziciju — mora odlučiti kako reagovati na neviđen incident, bez jasnog uvida u stvarne ruske namjere.

„Jednostavno nemamo dovoljno obavještajnih podataka da bismo mogli biti sigurni u bilo šta“, rekao je jedan američki zvaničnik upoznat s istragom.

Prema riječima jednog zapadnog obavještajnog zvaničnika, obrasci kretanja dronova sugerišu da su se oni pokušavali ponovo spojiti s GPS signalom — što bi ukazivalo na to da su bili skrenuti s kursa uslijed ukrajinskog elektronskog ometanja.

Ipak, postoje i drugi signali koji se mogu tumačiti i kao namjera i kao slučajnost.

Na primjer, činjenica da su mnogi ruski dronovi bili nenaoružani, tzv. „mamci“, može značiti da je Rusija pokušavala testirati poljsku PVO bez izazivanja žrtava. No stručnjaci napominju da Rusija često koristi takve dronove i protiv Ukrajine kako bi iscrpila njenu protuzračnu odbranu — što može biti tek slučajna sličnost.

Broj dronova koji su ušli u poljski zračni prostor takođe nije presudan pokazatelj — jer su često programirani masovno, a u velikim napadima sasvim je moguće da njih 19 ili 20 izgube orijentaciju zbog elektronskog rata.

Neki zvaničnici privatno naginju ka zaključku da je incident bio nenamjeran. Jedan visoki zapadni obavještajni zvaničnik rekao je za CNN da „nagovještaji upućuju na slučajnost“, iako smatra da to ne umanjuje ozbiljnost incidenta. Slično mišljenje dijeli i američki izvor upoznat s obavještajnim podacima.

S druge strane, jedan američki vojni zvaničnik i jedan član Kongresa tvrde da sve ukazuje na to da je incident bio planiran.

Ukrajinska elektronska odbrana kao faktor

Ukrajinske vlasti potvrdile su da koriste elektronsko ometanje tokom ruskih zračnih napada, što može uzrokovati da neprijateljski dronovi skrenu s kursa. Međutim, jedan visoki ukrajinski zvaničnik izjavio je da „nikada nije vidio ovako velika odstupanja“ u više od tri godine rata.

„To je dilema — da li da ovo odbacimo kao tehnički kvar ili da shvatimo kao ozbiljnu eskalaciju u kojoj Rusija sada direktno testira protivvazdušnu odbranu svojih potencijalnih protivnika?“ rekao je Samuel Bendett, ekspert za rusku vojnu tehnologiju.

Kijev je isprva očekivao snažan odgovor zapadnih saveznika, ali sada sve više insistira da prioritet ostane slanje dodatnih sistema PVO i municije u Ukrajinu. Zvaničnici su izrazili zabrinutost da bi incident mogao rezultirati preusmjeravanjem pomoći ka NATO članicama, umjesto Ukrajini.

Prema riječima jednog američkog kongresnog zvaničnika, ukoliko se radi o namjernom incidentu, cilj je mogao biti višestruk:

Testirati brzinu reakcije zapadnih snaga, upoznati se s procedurama NATO odgovora, mapirati rute kojima, Zapad dostavlja oružje Ukrajini, identifikovati buduće mete, i naravno, isprovocirati Zapad.

Rusija bi, prema toj logici, mogla pokušati iskoristiti potencijalne civilne žrtve u NATO zemlji kako bi narušila javnu podršku za pomoć Ukrajini.

Bez obzira na namjeru, incident ukazuje na to da je Rusija sve spremnija rizikovati slučajni napad na teritoriju NATO-a, bilo zbog lošeg ciljanju, nedostatne elektronske zaštite ili drugih razloga. To povećava rizik pogrešne procjene koja bi mogla dovesti do direktnog sukoba.

„Bilo da je bilo namjerno ili ne, ovo je krajnje neodgovorno i izuzetno opasno“, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, dodajući da se procjena još uvijek nastavlja.

Namjerno da izgleda kao slučajno?

Upravo dvosmislenost cijelog incidenta izaziva dodatnu zabrinutost. Rusija je poznata po provođenju provokativnih akcija koje ostavljaju prostor za „uvjerljivo poricanje“. Više stručnjaka i zvaničnika smatra da je ovaj incident možda bio dizajniran da izgleda kao slučajan.

Ruska vojska je izjavila da „nije bilo planova da se gađaju ciljevi na teritoriji Poljske“. Stručnjak Bendett napominje da su dronovi koji su prešli u Poljsku koristili jeftinije GPS i senzorske sisteme, dok borbeni dronovi obično imaju sofisticiraniju opremu, otpornu na ukrajinsko ometanje.

Poljska je saopštila da je čak i Bjelorusija, s čije teritorije su dronovi lansirani, poslala upozorenje da su dronovi skrenuli s kursa.

To su razlozi zbog kojih neki vjeruju da se ipak radilo o nesreći.

„Kada Rusi nešto zaista žele, obično o tome ne govore“, rekao je jedan zapadni zvaničnik.

Ali naravno, i to može biti dio smišljene strategije.

„Moguće je da je cilj bio upravo da se sve učini da izgleda kao greška, pa da svi kažu: ‘Ovo nije bio namjerni napad’,“ zaključio je Bendett.

„To su pitanja s kojima se svi borimo. Mnogi u NATO-u i istočnoj Evropi smatraju da je incident vjerovatno bio namjeran upravo zato što izgleda kao da nije.“