Putin sve slabiji, Xi sve moćniji: Kina koristi ruski pad dok Ukrajina mijenja tok rata
Prema analizama objavljenim na CNN, rat u Ukrajini ulazi u novu fazu koja bi mogla promijeniti globalni odnos snaga. Dok Rusija trpi ogromne vojne i ekonomske gubitke, Kina sve otvorenije koristi situaciju kako bi ojačala vlastiti međunarodni utjecaj i učvrstila partnerstvo s Moskvom.
Tokom sastanka u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping priredio je ruskom lideru Vladimir Putin svečani doček uz vojne počasti i jasnu političku poruku da Kina i Rusija ostaju bliski saveznici uprkos pritisku Zapada.
Xi je odnose dvije zemlje opisao kao faktor “stabilnosti usred globalnog haosa”, pritom indirektno kritikujući američku vanjsku politiku i ono što je nazvao “hegemonističkim tendencijama”.
Rusija sve više gubi zamah u Ukrajini
Istovremeno, nova analiza CNN pokazuje da Rusija na frontu ne ostvaruje ciljeve koje je Putin planirao. Umjesto očekivanog velikog vojnog prodora tokom 2026. godine, Ukrajina je uspjela stabilizovati linije fronta, ostvariti određene teritorijalne dobitke i nanijeti velike gubitke ruskim snagama.
Zapadne procjene navode da Rusija svakog mjeseca gubi između 30.000 i 40.000 vojnika, uključujući poginule i ranjene, dok ukupni ruski gubici od početka invazije premašuju milion ljudi.
Sve teže posljedice rata osjećaju se i unutar same Rusije. Pojedini ruski zvaničnici upozoravaju da ekonomija ne može beskonačno izdržati ogromne vojne troškove, dok je Putin nedavno izjavio da bi rat mogao biti “pri kraju”, što predstavlja značajan zaokret u njegovoj dosadašnjoj retorici.
Ukrajinski dronovi mijenjaju pravila ratovanja
Jedan od ključnih razloga zbog kojih Rusija gubi inicijativu jeste sve naprednija upotreba ukrajinskih dronova. Ukrajinske snage danas redovno gađaju ciljeve duboko unutar Rusije, uključujući vojne baze, skladišta municije, energetske objekte i logističke centre.
Prema navodima CNN, Ukrajina je uspostavila takozvanu “zonu smrti” duž linije fronta, područje široko između 10 i 15 kilometara u kojem ruske snage gotovo ne mogu napredovati bez konstantnih udara dronovima.
Nedavni masovni napadi dronovima na Moskvu dodatno su pokazali ranjivost Rusije. Ruski mediji navode da je riječ o najvećem napadu na glavni grad u više od godinu dana.
Kina koristi rusku slabost
Iako Xi javno pruža podršku Putinu, analitičari smatraju da Kina iz trenutne situacije izvlači ogromnu korist. Rusija je zbog sankcija i rata postala sve više ekonomski ovisna o Kini, posebno kada je riječ o izvozu energenata i međunarodnoj trgovini.
Tokom sastanka u Pekingu razgovaralo se o dodatnom jačanju saradnje u energetici, industriji, poljoprivredi i tehnologiji. Putin je naglasio da Rusija ostaje “pouzdan dobavljač resursa”, dok Kina ima sve veću potrebu za sigurnim snabdijevanjem energijom zbog nestabilnosti na Bliskom istoku.
Xi istovremeno pokušava učvrstiti poziciju Kine kao globalnog posrednika između velikih sila. Samo nekoliko dana prije Putinove posjete, u Pekingu je boravio i američki predsjednik Donald Trump, što kineskom lideru daje dodatni diplomatski značaj na svjetskoj sceni.
NATO jača, Moskva slabi
Dok Rusija pokušava zadržati pozicije u Ukrajini, NATO savez postaje sve snažniji. Nakon početka invazije članice saveza postale su i Finland i Sweden, a evropske države povećavaju vojna izdvajanja i jačaju odbrambene kapacitete.
Analitičari smatraju da Putin danas ima znatno manje prostora za politički manevar nego prije godinu dana. Umjesto brzog sloma Ukrajine i slabljenja Zapada, Rusija se suočava sa iscrpljujućim ratom, rastućim ekonomskim problemima i sve većom zavisnošću od Kine.
Upravo zbog toga, mnogi smatraju da Xi Jinping pažljivo prati razvoj događaja, posebno zbog kineskih ambicija prema Taiwan. Rat u Ukrajini pokazao je koliko je teško ostvariti brzu vojnu pobjedu protiv odlučnog protivnika uz snažnu podršku zapadnih saveznika.
