MMF snizio prognozu rasta BiH: Inflacija raste na pet posto
Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira usporavanje ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u 2026. godini, uz istovremeno ubrzanje inflacije i produbljivanje deficita tekućeg računa. Prema najnovijem izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima (World Economic Outlook), bh. ekonomija ove godine trebala bi porasti za 2,3 posto, dok bi prosječna godišnja inflacija mogla dostići pet posto.
Projekcije objavljene u oktobarskom izvještaju pokazuju da se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH usporava sa 2,4 posto, koliko je iznosio prema procjeni za 2025. Oporavak bi mogao uslijediti 2027., kada MMF očekuje rast od 2,6 posto.
Inflacija će, prema istim procjenama, porasti sa četiri posto u 2025., na pet posto u 2026. godini, prije nego što se naredne godine uspori na 3,3 posto. Istovremeno, deficit tekućeg računa povećat će se sa 3,1 posto BDP-a u prošloj godini na 4,9 posto u ovoj, dok se za 2027., predviđa blago smanjenje na 4,8 posto BDP-a.
Na tržištu rada ne očekuju se veće promjene. MMF predviđa da će stopa nezaposlenosti u BiH tokom 2026. i 2027., ostati na 12,2 posto.
Region raste brže od BiH
Poređenje s drugim ekonomijama regiona pokazuje da će nekoliko susjednih zemalja ove godine ostvariti viši rast. Za Srbiju se prognozira 3,3 posto, Crnu Goru tri posto, dok se za Albaniju i Sjevernu Makedoniju očekuje rast od po 3,5 posto. Hrvatska bi trebala zabilježiti rast od 2,2 posto.
Na globalnom nivou, MMF očekuje rast od 3,1 posto u 2026. i 3,4 posto u 2027. godini. Međutim, relativno povoljne ukupne projekcije prikrivaju sve veće razlike među ekonomijama, posebno između zemalja koje profitiraju od ulaganja u vještačku inteligenciju i onih koje su izložene rastu cijena energije.
Rat, energenti i dug povećavaju rizike
MMF upozorava da produženi sukob na Bliskom istoku ozbiljno ugrožava međunarodno snabdijevanje energentima. Prije početka sukoba kroz Hormuški moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela nafte dnevno, približno četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom.
Globalna inflacija trebala bi porasti sa 4,1 posto u 2025., na 4,7 posto u 2026. godini, prvenstveno zbog skuplje energije i hrane, a potom se 2027. godine vratiti na 4,1 posto.
Dodatni pritisak predstavlja javni dug. Rast troškova zaduživanja i smanjene fiskalne rezerve ograničavaju mogućnosti vlada da odgovore na nove krize. Glavna ekonomistica MMF-a Silvana Tenreyro upozorila je da bi svjetska ekonomija mogla dosegnuti granice svoje otpornosti ako države ne ojačaju proizvodne kapacitete i obnove finansijske rezerve.
Istovremeno, ulaganja u vještačku inteligenciju podstiču potražnju za poluprovodnicima, tehnološkom opremom i digitalnom infrastrukturom, pružajući važan podsticaj globalnim investicijama i trgovini.
