TU Wien napravio najmanji QR kod na svijetu i ušao u Guinnessovu knjigu rekorda
Asistent istraživanja u USTEM-u, Thomas Schachinger, zajedno sa profesorom Paulom Mayrhoferom, te studentima Erwinom Peckom i Balintom Hajasom, doprinijeli su tome da TU Wien uđe u Guinnessovu knjigu rekorda, tako što su fokusiranim ionskim zrakama u tanki keramički sloj urezali QR kod od 1,98 kvadratnih mikrometara, sastavljen od 29×29 modula sa pikselima od 49 nanometara, vidljiv jedino elektronskim mikroskopom, podaci su zvanične web stranice TU Wien.
„Struktura koju smo ovdje stvorili toliko je fina da je nije moguće vidjeti optičkim mikroskopima,” kazao je prof. Mayrhofer.
„Ali to nije ni najzanimljiviji dio. Strukture u mikrometarskoj skali danas nisu ništa neobično, moguće je čak izrađivati uzorke sastavljene od pojedinačnih atoma. Međutim, to samo po sebi ne daje stabilan i čitljiv kod. Pojedinačni atomi mogu se difuzirati, mijenjati pozicije, popunjavati praznine i pohranjena informacija se gubi. Ono što smo napravili je nešto potpuno drugačije. Stvorili smo mali, ali stabilan i višekratno čitljiv QR kod”, pojasnio je prof. Mayrhofer.
Kako su pojasnili, ključni faktor je izbor pravog materijala.
„Istražujemo tanke keramičke filmove, poput onih koji se koriste za prevlačenje visokoperformansnih alata za rezanje,” objasnili su Peck i Hajas. „Za visokoperformansne alate, ključno je da materijali ostanu stabilni i izdržljivi čak i u ekstremnim uslovima. Upravo to čini ove materijale idealnim i za pohranu podataka.”
Na površini jednog A4 papira moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Kod je potpuno nevidljiv, a njegovi detalji se ne mogu razaznati pomoću vidljive svjetlosti, slično kao što slon ne može osjetiti Brailleova slova svojim debelim stopalom, ali kada se pregleda elektronskim mikroskopom, QR kod se pouzdano očitava.
Za razliku od konvencionalnih medija, keramički nosači podataka su praktično trajni i ne zahtijevaju energiju za očuvanje informacija.
„Živimo u eri informacija, a ipak svoje znanje pohranjujemo na medije koji su nevjerovatno kratkog vijeka trajanja,” kazao je Alexander Kirnbauer. Magnetni i elektronski nosači podataka često gube informacije nakon samo nekoliko godina. Bez stalnog unosa energije, hlađenja i redovne migracije podataka, tragovi našeg vremena nestaju.
Ranije civilizacije su svoje znanje urezivale u kamen i te poruke su preživjele hiljadama godina. „Sa keramičkim medijima za pohranu, slijedimo sličan pristup kao drevne kulture, čije natpise i danas možemo čitati. Informacije zapisujemo u stabilne, inertne materijale koji mogu izdržati protok vremena i ostati potpuno dostupni budućim generacijama.”
Svjetski rekord, uključujući očitavanje elektronskim mikroskopom, postigli su TU Wien i Cerabyte u prisustvu svjedoka, a potvrdu je dao Univerzitet u Beču kao nezavisni verifikator.
Ovaj novi QR kod je samo 37% veličine prethodnog rekorda.
„Sada potvrđeni svjetski rekord označava samo početak vrlo obećavajućeg razvoja,” kaže Kirnbauer. „Sada ciljamo koristiti druge materijale, povećati brzinu pisanja i razviti skalabilne proizvodne procese tako da keramička pohrana podataka može biti primijenjena ne samo u laboratorijima, nego i u industriji. Istovremeno istražujemo kako se složenije strukture podataka, daleko iznad jednostavnih QR kodova, mogu zapisivati robusno, brzo i energetski efikasno u tanke keramičke filmove i pouzdano očitavati”, naglasio je.
Kako su naveli u obavještenju, ovo istraživanje otvara put klimatski prihvatljivijoj budućnosti pohrane podataka, u kojoj informacije mogu biti trajno, sigurno i uz minimalnu potrošnju energije.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
