Zamrzavanje koštane srži preminulih: Da li je ovo lijek za oboljele od raka i duži životni vijek čovjeka

Montrail Moore imao je 48 godina kada mu je prošle godine dijagnostikovana leukemija. Ljekari u bolnici Franciscan Health u Indianapolisu saopštili su mu loše vijesti: bolest je bila agresivna. Nadali su se da će moći da obave transplantaciju koštane srži, postupak tokom kojeg se oštećene ćelije pacijenta zamjenjuju zdravim ćelijama donora. Međutim, odgovarajući donor nije pronađen ni među članovima njegove porodice ni u registru živih donora.

Moore je potom od svog onkologa saznao za novu, revolucionarnu mogućnost. Mogao je da dobije transplantaciju od preminulog donora, čija je koštana srž bila krioprezervirana u biobanci u Indianapolisu. U januaru je Moore podvrgnut toj proceduri, nakon čega je njegovo zdravstveno stanje počelo da se poboljšava. Datum transplantacije sada smatra svojim novim rođendanom. „To mi je dalo novi život“, rekao je za Forbes.

Moorova operacija jedna je od ukupno 29 procedura obavljenih pomoću koštane srži koju je obezbijedila kompanija Ossium Health. Riječ je o startupu koji je prvi razvio tehnologiju za njeno uzimanje od preminulih donora i zamrzavanje. Sve operacije, koje su sprovedene u okviru kliničkih ispitivanja ili programa saosjećajne upotrebe, bile su uspješne. Ranije ove godine kompanija iz San Franciska obavila je i prvu transplantaciju kod pedijatrijskog pacijenta, četrnaestogodišnjeg dječaka. Ossium se sada priprema da od februara naredne godine komercijalizuje koštanu srž preminulih donora za liječenje malignih bolesti krvi. Zatim i da počne da razvija portfolio drugih terapija matičnim ćelijama.

„Govorili su nam da je to ludost“

„Mnogo ljudi nam je govorilo da je ono što radimo potpuno ludo, a posebno veliki broj ljekara. I oni su nam govorili da je to ludost“, kaže suosnivač i generalni direktor kompanije Ossium Kevin Caldwell. „Ljekari nikada nisu razmatrali mogućnost uzimanja koštane srži od preminulog donora. Jednostavno su pretpostavljali da ona neće biti jednako dobra ili da neće funkcionisati“.

Srce i pluća moraju da budu transplantirani u roku od nekoliko sati nakon smrti donora. Ne mogu da se krioprezerviraju zbog oštećenja koja nastaju tokom zamrzavanja i odmrzavanja. (Istraživanja čiji je cilj da se to omogući i dalje su u toku). Koštana srž, nasuprot tome, može uspješno da se zamrzava zahvaljujući jedinstvenim svojstvima matičnih ćelija. Međutim, ljekari su se oduvijek oslanjali na žive donore i bilo je potrebno uvjeriti ih da upotreba zamrznute koštane srži ne nosi dodatne rizike za pacijente. Sve transplantacije koštane srži nose značajne rizike, uključujući bolest kalema protiv domaćina i oštećenje organa.

Prije 10 godina Caldwell, tada četrdesetogodišnji bivši konsultant kompanije McKinsey za zdravstveni sektor, udružio se sa Erikom Woodsom, stručnjakom za krioprezervaciju, koji danas ima 54 godine. Vjerovali su da bi čuvanje koštane srži preminulih donora – materijala koji su organizacije za doniranje organa ranije odbacivale – moglo da spase živote pacijenata. To bi im omogućilo da liječenje dobiju praktično na zahtjev, bez potrebe da čekaju pronalaženje odgovarajućeg donora.

Podrška investitora

Od tada je Ossium prikupio 158 miliona dolara od investitora, među kojima su First Round Capital i General Catalyst. Vrijednost kompanije je procijenjena na 300 miliona dolara (prema posljednjoj investicionoj rundi iz 2023. godine). Očekuje se da će prihodi ove godine dostići 35 miliona dolara. To je 75 posto više u odnosu na prošlogodišnjih 20 miliona. Caldwell smatra da će naredna godina biti prelomna za Ossium, uz prihode veće od 120 miliona dolara. Očekuje da će broj transplantacija naredne godine premašiti 60, a da će 2028., biti blizu 200. To je put ka konačnom cilju kompanije – da godišnje zbrinjava više od 10.000 pacijenata, kako se količina uskladištene koštane srži bude povećavala, a ljekari postajali spremniji da je koriste.

Koštana srž koju Ossium trenutno obezbjeđuje nije regulisana od strane američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), jer je ta agencija utvrdila da za nju važe ista pravila kao i za koštanu srž živih donora. Ipak, Ossium je odlučio da sprovede klinička ispitivanja kako bi prikupio podatke koji bi mogli da ubijede ljekare da je ova metoda efikasna i bezbjedna.

Pokazalo se ne samo da je koštana srž koju obezbjeđuje kompanija jednako dobra kao ona dobijena od živih donora već da bi mogla biti i bolja. Razlog je to što tijela pršljenova, koštani segmenti kičmenog stuba, sadrže izuzetno velike količine aktivne crvene koštane srži. Međutim, ljekari ne mogu da je uzimaju od živih donora, jer bi zahvat na kičmenom stubu bio previše rizičan. Umjesto toga materijal uglavnom uzimaju iz zadnjeg dijela karlične kosti.

Na putu da postanu „jednorog“

Do sada je koštana srž kompanije Ossium korištena za liječenje malignih bolesti krvi i, u jednom slučaju, teške aplastične anemije. To je rijetko i ozbiljno oboljenje kod kojeg koštana srž prestaje da proizvodi dovoljan broj novih crvenih krvnih zrnaca. Međutim, Caldwell i Woods imaju ideje kako da proizvedu različite varijante koštane srži. Naprimjer promjenom odnosa zastupljenosti pojedinih ćelija u njoj, koje bi mogle biti pogodnije za liječenje dodatnih bolesti.

Pored koštane srži, Ossium koristi i preostali koštani materijal za proizvodnju krioprezerviranih koštanih graftova, pod nazivom OssiGraf. Oni se koriste za popravku, zamjenu i rekonstrukciju kičmenog stuba, karlice i ekstremiteta u ortopedskoj hirurgiji. Kompanija je također 2024., potpisala ugovor vrijedan do 125 miliona dolara sa američkom saveznom Agencijom za napredna biomedicinska istraživanja i razvoj (BARDA). Obavezala se da čuva zalihe koštane srži za slučaj radiološke ili nuklearne vanredne situacije. Upravo su ti rezultati pomogli kompaniji Ossium da se nađe na ovogodišnjoj Forbes listi, na kojoj su kompanije za koje smatramo da imaju najveće izglede da dostignu tržišnu vrijednost od milijardu dolara.

„Otključavanje potencijala koštane srži zaista je veoma privlačna ideja“, kaže  Lawrence Barclay. On je upravljački partner u investicionoj kompaniji Manta Ray. Osnovao je poljski milijarder Sebastian Kulczyk i investirao u Ossium. „Drugi dijelovi ljudskog tijela već se koriste na pametan način. Sa koštanom srži to do sada nije bio slučaj“.

Koštana srž jedne osobe za tri pacijenta

U prvoj svjetskoj biobanci koštane srži, koja se nalazi u Indianapolisu, zaposleni kompanije Ossium, obučeni u bijela odijela nalik svemirskim, sa zaštitnim naočarima i rukavicama od metalne mreže, hirurškim testerama obrađuju kosti uzete iz kičmenog stuba preminulog donora. Dolazak do koštane srži i njeno bezbjedno izdvajanje spor je i prilično mučan proces.

Na kraju ovog postupka, koji traje između četiri i šest sati, Ossium dobija kese ispunjene svijetlocrvenom tečnošću. One se zatim stavljaju u ogromne rezervoare. U njima mogu da se čuvaju na temperaturi od minus 150 stepeni Celzijusa, sve dok ne budu potrebne pacijentima. Jedan donor u prosjeku može da obezbijedi materijal za liječenje tri pacijenta.

Ossium posjeduje 15 patenata za postupak uzimanja i čuvanja koštane srži. „U svakom koraku ovog procesa morate da budete veoma pažljivi“, kaže Woods. „Od ovih ćelija očekujemo da izgrade imuni sistem pacijenta i ostanu njegov dio do kraja njegovog života. U tome je snaga transplantacije matičnih ćelija. Ali morate da im obezbijedite kvalitetne ćelije jer, u suprotnom, ovaj postupak neće funkcionisati“. Zbog toga Ossium trenutno može da obradi materijal od svega četiri donora dnevno.

Sada je ključno pitanje kako povećati taj kapacitet. U biobanci u Indianapolisu Caldwell pokazuje mašinu čiji radni dio podsjeća na veliki komad čelične vune. Koristit će se za postupak poznat kao debridement. To je uklanjanje nepotrebnog materijala sa kosti, čime bi se proces mogao skratiti za 30 minuta.

On smatra da bi tehnološka unaprjeđenja na kojima se trenutno radi mogla da skrate pripremni postupak na dva sata. To bi omogućilo postrojenju u Indianapolisu da obradi materijal od nekoliko hiljada donora godišnje i tako pomogne hiljadama dodatnih pacijenata.

„Ideja je da tokom naredne decenije postanemo dominantan izvor ćelija koštane srži za transplantacije i poboljšamo ishode liječenja pacijenata“, kaže Caldwell.

Prvi iz porodice otišao na fakultet

Caldwell je odrastao u Tenesiju (Tennessee). Njegovi roditelji bili su veoma mladi kada se rodio. Imali su svega 19 i 16 godina. Veliki dio djetinjstva provodio je putujući iz Nashvillea, gdje je porodica živjela, do farme svojih bake i djeda po ocu, u ruralnom dijelu zapadnog Tenesija. Bio je prvi član porodice koji je otišao na fakultet. Studirao je fiziku i ekonomiju na Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT). Potom je stekao diplomu prava na Harvardu.

„Počeo sam da se interesujem za astrofiziku zato što sam noću, dok sam bio sam pod otvorenim nebom, dobio teleskop“, prisjeća se on. Ipak, Caldwell je odlučio da ne želi da bude ni fizičar ni pravnik. Umjesto toga, nakon studija pridružio se prijatelju u kompaniji Bridgewater Associates, hedge fondu koji je osnovao Ray Dalio. Tu je tokom finansijske krize 2012., počeo da radi kao trgovac valutama. Dvije godine kasnije ponovo je promijenio pravac i pridružio se zdravstvenom sektoru konsultantske kuće McKinsey. Tamo je savjetovao globalne farmaceutske kompanije koje su razmatrale akvizicije.

U to vrijeme počeli su da se pojavljuju novi imunološki pristupi liječenju raka. Međutim, iako su ove terapije, poput CAR-T ćelijskih terapija, predstavljale revolucionaran iskorak, bile su složene i skupe. Jedan tretman zahtijevao je uzimanje imunih ćelija pacijenta, njihovo genetsko i drugo prilagođavanje, a zatim vraćanje u organizam pacijenta. Bio je to složen, individualizovan proces koji ponekad može da košta više od milion dolara.

„Smatrao sam da je industriji potreban pristup osmišljen tako da može da se primjenjuje u velikim razmjerama, odnosno da se izgradi kapacitet koji bi vremenom omogućio liječenje stotina hiljada, a potencijalno i miliona pacijenata“, kaže Caldwell.

Woods, direktor za nauku u kompaniji Ossium, imao je tehničko znanje iz oblasti krioprezervacije i matičnih ćelija. Doktorirao je biomedicinsko inžinjerstvo na Univerzitetu Purdue. Potom je završio postdoktorsko usavršavanje na Medicinskom fakultetu Univerziteta Indiana. Tu se bavio unaprjeđenim metodama izolacije i krioprezervacije matičnih ćelija iz krvi pupčane vrpce. (Koštana srž je jedan izvor matičnih ćelija, a krv pupčane vrpce drugi). Prije osnivanja kompanije Ossium bio je suosnivač kompanije General BioTechnology. Ona je upravljala komercijalnom bankom za krioprezervaciju, a koju je 2012., kupila kompanija Cook Medical. To je proizvođač medicinskih uređaja u vlasništvu milijarderske porodice Cook.

„Zapravo sam njima predložio ideju o kompaniji Ossium“, kaže on. „Poslao sam im gomilu e-mailova. Rekli su: ‘Ne, ne želimo time da se bavimo’“.

Krug ljudi zainteresovanih za krioprezervaciju veoma je mali. Caldwell i Woods upoznali su se preko organizacije Organ Preservation Alliance, čijem je osnivanju Caldwell pomogao dok je još radio u McKinseyu. Na sastanku na Univerzitetu Stanford 2015., počeli su da razgovaraju o mogućnostima očuvanja koštane srži i odlučili da 2016., zajedno osnuju kompaniju Ossium.

„Vrlo brzo smo postali veoma bliski, gotovo kao braća“, kaže Woods. (Treći suosnivač, Sebastian Giwa, napustio je kompaniju 2018. godine).

Briga o zdravlju

Obojica su opsjednuti fizičkom aktivnošću. Woods je licencirani personalni trener i trostruki maratonac koji vježba pet dana sedmično. Caldwell je smanjio tjelesnu težinu sa oko 109 na 86 kilograma. Sada svakodnevno pješači 6,4 kilometra, do posla i nazad. Pritom nosi ruksak težak 23 kilograma.

U kancelariji kompanije Ossium Caldwell pokazuje fotografije sebe na zidu, snimljene u različitim periodima, kada je imao različitu tjelesnu težinu.

„Misija naše kompanije jeste unaprjeđenje zdravlja i dugovječnosti ljudi. Šta bi značilo kada bismo tu misiju zaista usvojili kao sopstveni način razmišljanja i živjeli u skladu s njom, svakog dana?“, kaže on.

Pokojni dobitnik Nobelove nagrade E. Donnall Thomas obavio je prvu transplantaciju koštane srži još 1956. godine. Do danas je više od 1,5 miliona ljudi prošlo kroz ovaj postupak.

„To je bila originalna imunoterapija, prije svih ovih atraktivnih lijekova koje danas imamo u onkologiji“, kaže doktor Sager Patel. On je vanredni profesor medicine na Institutu za rak Huntsman univerziteta. Sarađivao je sa kompanijom Ossium na njenim kliničkim ispitivanjima.

Izazovi da se pronađe donor za koštanu srž

Međutim, oslanjanje na žive donore nosi velike probleme. Najmanje 70 posto pacijenata kojima je potrebna transplantacija koštane srži nema odgovarajućeg člana porodice koji bi mogao da bude donor. Zato moraju da pronađu donora koji nije u srodstvu sa njima. Iako ljekari mogu da pretražuju registre u potrazi za odgovarajućim donorom, neće svi pacijenti uspjeti da ga pronađu. Izgledi su još lošiji za crne pacijente i pacijente južnoazijskog porijekla, zbog nedovoljne raznovrsnosti među registrovanim donorima.

Vrijeme je također problem. Pacijenti oboljeli od raka kojima je potrebno liječenje možda nemaju dva do četiri mjeseca, koliko može da potraje pronalaženje živog donora. Ossium se obavezuje da će svoju koštanu srž isporučiti pacijentima u roku od 72 sata.

„Mnogi pacijenti će doživjeti povratak bolesti ili umrijeti dok budu tragali za donorom“, kaže Caldwell.

Caldwell i Woods počeli su sa veoma ograničenim budžetom i iznajmili prostor u zadnjem dijelu laboratorije jednog prijatelja. Caldwell je 2016., prikupio 650.000 dolara od fonda First Round Capital. Ispraznio je svoj penzioni račun, dok je Woods prodao kuću.

„U mojoj porodici nije bilo bogatstva na koje sam mogao da se oslonim“, kaže Caldwell. „Nije bilo bogatog ujaka koji bi mogao da nam pomogne. Sve je bilo ili uspjeh ili propast“.

Kompanija Ossium je 2018., prikupila 10 miliona dolara u investicionoj rundi serije A, koju je predvodio First Round.

Pronalaženje koštane srži

Sljedeći korak bio je da dođu do kičmenih stubova kako bi mogli da eksperimentišu sa izdvajanjem i zamrzavanjem koštane srži. Za to im je bila potrebna saglasnost nekih od 55 neprofitnih organizacija za nabavku organa u SAD. Riječ je o organizacijama koje preuzimaju organe nakon smrti ljudi koji su se prijavili za doniranje.

Caldwell se ranije upoznao sa direktorom jedne takve neprofitne organizacije, LifeGift iz Houstona. Ona je pristala na saradnju 2016. godine. Nakon toga počeo je da putuje širom zemlje kako bi se sastajao sa rukovodiocima drugih neprofitnih organizacija u Koloradu, Tenesiju, Arizoni i drugim saveznim državama.

Iako je često bilo potrebno održati više sastanaka kako bi se prevazišla birokratija i rukovodioci uvjerili da se startupu može vjerovati, neprofitne organizacije bile su otvorene za tu ideju.

„Objašnjavao sam im koliko nedostaje koštane srži i kako pacijenti svakodnevno umiru, dok se ona, umjesto da se iskoristi, zakopava ili spaljuje“, kaže Caldwell. „Ako je vaša misija da iskoristite donora kako biste spasavali živote, a vi bacate jedan dio onoga što je mogao da pruži – kako možete da kažete ne? Gotovo svi su pristali“.

Danas Ossium ima partnerstva sa 60 posto svih organizacija za doniranje organa u SAD. To je oko 7.000 do 8.000 potencijalnih donora godišnje.

Veliki planovi

„On je izuzetno, izuzetno inteligentan“, kaže Dorrie Dils, direktorica organizacije Gift of Life Michigan, koja sada sarađuje sa kompanijom Ossium. „Ovo je prilika da porodicama donora pružimo mogućnost da učine nešto što može da promijeni živote hiljada ljudi“.

Prvu transplantaciju 2024., dobila je šezdesetosmogodišnja žena iz Detroita oboljela od leukemije, za koju više nije bilo drugih mogućnosti liječenja.

„Teorijski je trebalo da funkcioniše, ali se preznojavate sve dok ne vidite kako će proći kod prvog pacijenta“, kaže Woods. „Ona je bila naš pravi pionir“.

Ossium je sada fokusiran na pripreme za komercijalizaciju svoje koštane srži, kako bi svaki ljekar mogao da je koristi za transplantaciju kod svojih pacijenata. Međutim, Caldwell i Woods imaju velike planove za budućnost.

Jedna od mogućnosti jeste korištenje njihove koštane srži za smanjenje rizika od odbacivanja organa kod pacijenata kojima su transplantirani organi. Ossium se također nada da će primjenu koštane srži proširiti izvan liječenja raka, na anemiju srpastih ćelija, od koje boluje osam miliona ljudi širom svijeta, pa čak i na autoimuna oboljenja, poput dijabetesa tipa 1.

Produžavanje životnog vijeka

Zbog rizika koje nosi, transplantacija koštane srži uglavnom se primjenjivala kao posljednja mogućnost liječenja. I to kod teških, često smrtonosnih bolesti.

„U teoriji, svaka bolest imunog sistema mogla bi da se izliječi transplantacijom koštane srži. Ključno je da dokažete kako neželjena dejstva ne nadmašuju koristi“, kaže Caldwell. „Želimo da ove bolesti krvi i imunog sistema postanu stvar prošlosti“.

Caldwell se na kraju nada da će zamrznuta koštana srž moći da se koristi i za produženje ljudskog životnog vijeka. Ipak, procjenjuje da je takav razvoj događaja vjerovatno udaljen još najmanje 10 godina.

„Ono što zamišljamo jeste osoba koja je generalno dobrog zdravlja, ali ima oko 70 godina. Primijenili bismo ovu buduću, optimizovanu transplantaciju i praktično vratili njen imuni sistem u stanje u kojem je bio kada je imala 25 godina“.

Da li bi i sam želio da na taj način „resetuje“ svoj imuni sistem?

„O, da“, odgovara on. „Bez ikakve sumnje“.

Amy Feldman,Forbes