Helsinki će koristiti toplotu iz AI data centra za grijanje 70.000 stanova
Ako pratimo jednu jedinicu električne energije kroz najnoviji projekat čistog grijanja u Helsinkiju, njen put počinje u finskoj elektroenergetskoj mreži, koja se uglavnom oslanja na nuklearnu energiju, vjetar i hidroenergiju.
Električna energija zatim stiže do data centra, gdje napaja čipove koji omogućavaju rad vještačke inteligencije. Međutim, umjesto da ventilatori izbacuju višak toplote u atmosferu, ona napušta zgradu u obliku tople vode, koja kroz izolovane cijevi stiže do domova građana i zagrijava ih.
Takav sporazum potpisali su 31. augusta OnZero, kompanija sa sjedištem u Beču koja razvija data centre, i Helen, energetska kompanija u vlasništvu grada Helsinkija.
OnZero će u Helsinkiju izgraditi ono što naziva „fabrikom toplote zasnovanom na vještačkoj inteligenciji“ (AI Heat Factory), za koju se očekuje da će od 2027. godine proizvoditi do 525.000 megavat-sati toplotne energije godišnje.
Ta količina biće dovoljna za grijanje oko 70.000 stanova.
Ovaj projekat predstavlja test mogućnosti da se najveći problemi povezani sa naglim razvojem vještačke inteligencije, ogromna potrošnja električne energije i toplota koju proizvode čipovi, pretvore u prednosti za grad koji želi da prestane da koristi goriva za proizvodnju toplote.
Istovremeno, projekat treba da pokaže može li ekološki održivo poslovanje biti i finansijski isplativo.
Obje kompanije vjeruju da može. OnZero dobija novi izvor prihoda, dok Helen dobija toplotnu energiju za koju tvrdi da je jeftinija od one proizvedene sagorijevanjem drveta ili gasa.
„Osnovna ideja je da se sve kritike, a samim tim i problemi data centara, mogu riješiti ako na njih ne gledamo kao na potrošače električne energije, već kao na dio energetskog sistema koji povezuje elektroenergetsku i toplovodnu mrežu“, rekao je u intervjuu izvršni direktor OnZera Ali Siddiqui.
„Problem potrošnje vode, problem viška toplote i problem emisija, sve to nestaje“, dodao je.
Data centri troše ogromne količine struje i vode
Većina data centara višak toplote tretira kao otpad.
Serveri gotovo svu električnu energiju koju koriste pretvaraju u toplotu, dok operateri troše dodatnu struju na ventilatore i rashladne uređaje kako bi je izbacili napolje.
Mnogi veliki centri koriste i rashladne tornjeve u kojima voda isparava.
Najveći Googleov data centar u SAD-u, koji se nalazi u Council Bluffsu, u saveznoj državi Iowi (Ajovi), tokom 2025. godine potrošio je 1,3 milijarde galona vode, odnosno oko 3,6 miliona galona dnevno, prema podacima kompanije.
Istovremeno, potrošnja električne energije data centara neprestano raste.
Prema podacima Nacionalne laboratorije Lawrence Berkeley National Laboratory, američki data centri su 2023. godine trošili 4,4 posto ukupne električne energije u zemlji, a do 2028., njihov udio mogao bi dostići čak 12 posto.
To znači da se za kapacitete iste elektroenergetske mreže sve više nadmeću sa domaćinstvima i fabrikama.
OnZero računa na to da se toplota koju proizvode data centri može prodavati.
Zašto je grijanje poseban izazov u Finskoj
Amerikancima bi ovakav sistem mogao djelovati neobično. Autor teksta navodi da se njegov dom, poput miliona američkih kuća, grije pomoću peći na gas.
„Zanimljivo je da u velikom dijelu svijeta ljudi sami proizvode toplotu u svojim domovima“, kaže Siddiqui.
Međutim, veliki dio Finske, Švedske i Sjeverne Evrope oslanja se na sistem daljinskog grijanja.
U tom sistemu energetska kompanija zagrijava vodu u centralnim postrojenjima, a zatim je podzemnim cjevovodima distribuira domaćinstvima, kancelarijama i preduzećima, slično kao što se isporučuju električna energija ili voda za piće.
Takav model za Helen predstavlja poseban izazov.
Proizvodnja električne energije u Finskoj već gotovo u potpunosti ne stvara emisije ugljen-dioksida, ali je zemlja veoma hladna.
Tokom zime Helenove potrebe za toplotnom energijom dostižu čak 2,5 gigavata, kaže izvršni direktor kompanije Olli Sirkka.
Kompanija je 2025. godine zatvorila posljednju elektranu na ugalj, a sada se uglavnom oslanja na toplotne pumpe, električne kotlove i drvo.
Cilj joj je da do 2040. godine potpuno prestane sa sagorijevanjem goriva, uključujući biomasu.
Ta tranzicija ima i bezbjednosni značaj.
Rusija je u maju 2022. godine obustavila izvoz gasa u Finsku nakon što je ta zemlja odbila da plaća u rubljama. Proizvodnja toplotne energije korištenjem domaće električne energije predstavlja izvor koji susjedna Rusija ne može jednostavno da prekine.
„U gotovo svim drugim zemljama toplota iz data centara odvodi se u more ili atmosferu, pa se potpuno gubi“, kaže Sirka.
Helen još od 2010. godine koristi otpadnu toplotu iz data centara u svojoj mreži daljinskog grijanja.
Novina je sada obim projekta: postrojenje OnZera moglo bi da obezbijedi oko devet posto ukupne toplotne energije koju je Helen prodao tokom 2024. godine.
Kako funkcioniše pretvaranje toplote servera u grijanje stanova
Serveri OnZera hlade se tečnošću, umjesto vazduhom.
Prema navodima kompanije, na taj način toplota se preuzima na temperaturi od približno 50 do 60 stepeni Celzijusa.
Industrijske toplotne pumpe zatim podižu temperaturu vode na 95 stepeni Celzijusa, koliko je potrebno toplovodnoj mreži Helsinkija.
Pošto se toplota odvodi u gradski sistem grijanja, data centru nisu potrebni rashladni tornjevi koji koriste isparavanje vode.
Tehnologija koja se koristi već je dostupna na tržištu.
Drugi data centri koji prikupljaju otpadnu toplotu obično predaju vodu temperature oko 60 stepeni, objašnjava Siddiqui, prepuštajući energetskim kompanijama da nabave toplotne pumpe i električnu energiju potrebnu za dodatno zagrijavanje.
OnZero taj posao obavlja unutar sopstvenog postrojenja i Helen-u prodaje toplotu koja je već spremna za distribuciju.
Kompanija tvrdi da je njena glavna prednost efikasnost, koju obezbjeđuje softverski sistem za upravljanje pod nazivom Whisper, za koji je OnZero podnio patentnu prijavu.
OnZero posjeduje zgradu data centra i iznajmljuje prostor velikim kompanijama koje pružaju usluge računarstva u oblaku i razvijaju vještačku inteligenciju.
Od njih naplaćuje zakup, dok proizvedenu toplotu prodaje Helen-u.
Projekat u Helsinkiju imat će kapacitet od 120 megavata i koštat će približno milijardu dolara, prema podacima kompanije.
OnZero već upravlja sa dva manja data centra u Finskoj, od kojih svaki ima kapacitet manji od pet megavata.
Može li ovakav model zaista riješiti energetske probleme vještačke inteligencije?
Kritičari ovog modela imaju nekoliko opravdanih pitanja.
Prvo se odnosi na potrošnju električne energije.
Data centri već predstavljaju veliko opterećenje za elektroenergetske mreže, od Virginije do Teksasa.
Siddiquijev odgovor zasniva se na pitanju šta bi Helen radio da nema ovog projekta.
Pošto je zatvorila elektrane na ugalj, kompanija mora da proizvodi toplotu na druge načine, sve više koristeći električne kotlove i toplotne pumpe koje također troše struju iz mreže.
Postrojenje OnZera tu električnu energiju prvo koristi za napajanje čipova vještačke inteligencije, a zatim nastalu toplotu predaje Helen-u.
Tako ista električna energija obavlja dva posla.
„Mi koristimo energiju iz drugog izvora potrošnje“, kaže Siddiqui, misleći na električnu energiju koja zamjenjuje toplotu ranije proizvedenu sagorijevanjem fosilnih goriva.
Međutim, takva računica ima smisla samo tamo gdje postoji potreba za toplotom.
Drugo pitanje odnosi se na same toplotne pumpe, koje također koriste električnu energiju.
OnZero tvrdi da prikuplja do 99 posto toplote koju proizvode serveri, ali to ne znači da čitav sistem funkcioniše bez dodatnih energetskih troškova.
Podizanje temperature vode na 95 stepeni zahtijeva električnu energiju.
Prema navodima kompanije, njene toplotne pumpe proizvode približno pet jedinica toplotne energije za svaku jedinicu utrošene električne energije.
Treći izazov je ljeto, kada potražnja za grijanjem opada.
OnZero ističe da toplovodna mreža Helsinkija radi tokom cijele godine zbog snabdijevanja toplom vodom, dok se eventualni višak toplote odvodi preko suhih hladnjaka, odnosno radijatora sa zatvorenim cirkulacionim sistemom koji koriste ventilatore umjesto vode.
Na kraju, kompanija priznaje da još pregovara sa nekoliko velikih pružalaca cloud usluga i kompanija iz sektora vještačke inteligencije o zakupu prostora, prije početka izgradnje postrojenja.
Ovo nije jedini veliki projekat te vrste u regionu.
Microsoft takođe gradi data centre čiju otpadnu toplotu finska energetska kompanija Fortum planira da koristi.
Manje emisija, niže cijene grijanja i veći profit
Helenovi finansijski rezultati predstavljaju najsnažniji odgovor na sumnje u isplativost ovakvog modela.
Prema finansijskim izvještajima kompanije, nakon prestanka korištenja uglja, Helen je tri godine zaredom smanjivao cijene daljinskog grijanja, istovremeno vraćajući taj dio poslovanja u zonu profitabilnosti.
Kompanija nije željela da otkrije koliko će plaćati toplotu koju kupuje od OnZera, ali Sirka tvrdi da je ona jeftinija od toplote proizvedene sagorijevanjem drveta ili gasa.
„Uspjeli smo da razvijemo svojevrsni model u kojem svi dobijaju: veću profitabilnost, manje emisija i niže cijene za naše korisnike“, rekao je.
„Moramo biti u stanju da na tome i zaradimo“, dodao je.
Ako OnZero uspješno realizuje projekat, ono što je do sada predstavljalo otpadni proizvod industrije vještačke inteligencije postaće izvor energije za grijanje grada.
Električna energija koja pokreće AI četbotove tako će biti iskorištena dva puta, kroz računarsku obradu i zatim kroz grijanje.
Takav pristup mogao bi da olakša prihvatanje izgradnje novih data centara širom svijeta.
Ken Silverstein, saradnik Forbesa
Helsinki Turns AI’s Biggest Problem Into Heat For 70,000 Homes
