MMF objavio tri scenarija koji najavljuju tešku 2026. godinu
Iako je prošla godina zabilježila neočekivanu otpornost privatnog sektora i tehnološki bum, sukob na Bliskom istoku i blokada Hormuškog moreuza u potpunosti su promijenili ekonomske izglede za 2026. godinu. Tim povodom, Međunarodni monetarni fond (MMF) je objavio analizu situacije kroz tri ključna scenarija, u zavisnosti od trajanja neprijateljstava i stabilnosti energetskog tržišta.
Kratkoročni zamah koji je trebao podići globalni rast na 3,4% sada se suočava sa direktnom prijetnjom izazvanom energetskom krizom. Svaki od predviđenih scenarija nosi svoje rizike za kupovnu moć građana i stabilnost finansijskih tržišta, dok se centralne banke pripremaju za vrlo moguće zaoštravanje monetarne politike.
MMF Projekcije: Od umjerenog usporavanja do duboke krize
MMF-ov referentni scenarij predviđa kratkotrajan sukob, ali i u tom slučaju globalna ekonomija će osjetiti značajne promjene. S druge strane, eskalacija sukoba mogla bi dovesti do “teškog” scenarija koji bi globalni rast spustio na nivoe viđene samo tokom najvećih svjetskih kriza.
U referentnom scenariju, koji pretpostavlja kratkotrajan sukob i umjeren porast cijena energenata od 19% u 2026., MMF i dalje procjenjuje globalni rast na svega 3,1% ove godine, dok bi ukupna inflacija iznosila 4,4%, što predstavlja oštro odstupanje od globalnog trenda dezinflacije iz proteklih godina.
U nepovoljnom scenariju, cijena nafte dostiže 100 dolara, što uzrokuje pad rasta na 2,5% i skok inflacije iznad 5%. Najkritičniji, teški scenarij, podrazumijeva dugotrajne dislokacije u snabdijevanju energijom koje bi potrajale i u 2027. godini, gurajući cijenu nafte na ekstremnih 125 dolara i inflaciju iznad 6%.
Utjecaj na kanale snabdijevanja i monetarnu politiku
Ovi scenariji odražavaju tri primarna kanala udara na ekonomiju. Prvi je direktni rast troškova za energetski intenzivne industrije, što će narušiti lance snabdijevanja. Drugi kanal je rizik od uzajamnog rasta plata i cijena, dok treći podrazumijeva bjekstvo kapitala u sigurne valute poput dolara, što dodatno zaoštrava finansijske uslove za zemlje u razvoju.
MMF ističe da se centralne banke zbog toga nalaze u nezavidnoj poziciji. Za razliku od krize iz 2022., kada je tržište rada bilo prenapregnuto, danas je situacija mnogo kompleksnija jer su potrošači već iscrpljeni trajnim rastom troškova života. Ova međunrodna institucija sugeriše da bi fiskalna politika trebala izbjegavati masovne subvencije i fokusirati se isključivo na ciljanu pomoć najugroženijim kategorijama, kako se inflacija ne bi dodatno podsticala.
Geopolitička fragmentacija i tehnološka nada
Rat na Bliskom istoku je, po njima, pokazao kako je međunarodni poredak pod rastućim pritiskom, gdje briga za nacionalnu sigurnost počinje dominirati nad ekonomskom efikasnošću. Ipak, unatoč geopolitičkim tenzijama, MMF vidi prostor za optimizam u napretku umjetne inteligencije koja bi mogla postati ključni pokretač produktivnosti.
Brz prestanak neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ostaju glavni prioriteti za očuvanje globalnog prosperiteta. Bez stabilnosti u ovom regionu, svjetska ekonomija bi se mogla suočiti sa periodom produžene stagflacije, što bi testiralo izdržljivost međunarodnih finansijskih institucija i saradnju među vodećim ekonomskim blokovima.
