Kako luksuzni automobili iz Evrope i Japana i dalje pronalaze put do ruskog tržišta
Iako je od ruske invazije na Ukrajinu prošlo već četiri godine, brojne međunarodne kompanije, uključujući McDonald’s, Starbucks, H&M i Nike, povukle su se s ruskog tržišta, dok su Zapadne zemlje uvele oštre ekonomske sankcije. Poseban udarac pretrpjela je automobilska industrija: veliki evropski, američki i japanski proizvođači obustavili su prodaju i proizvodnju, a sankcije zabranjuju izvoz luksuznih i električnih vozila, dijelova i visoke tehnološke opreme. Ipak, najnovija istraživanja pokazuju da određeni automobilski brendovi i dalje završavaju na ruskom tržištu.
Kako je izvijestio Reuters, desetine hiljada automobila izvoze se iz Kine u Rusiju, putem šema sivog tržišta koje često zaobilaze sankcije zapadnih i azijskih vlada, kao i obaveze proizvođača automobila da napuste rusko tržište.
Trgovina vozila se nastavlja dijelom kroz neformalne mreže koje omogućavaju ruskim dilerima da ih naručuju preko kineskih posrednika, pokazuju podaci ruske istraživačke firme Autostat.
Većina ovih vozila proizvodi se u Kini, gdje mnogi međunarodni brendovi izrađuju automobile sa lokalnim partnerima, ili se preko Kine isporučuju nakon proizvodnje drugdje. Veliki broj njih čine “polovna” vozila sa nultom kilometražom – novi automobili koje dileri ili trgovci registruju kao prodane u Kini, a zatim ih reklasifikuju kao polovne i izvoze.
Ovakva praksa je simptom kineskog visoko subvencionisanog i konkurentnog tržišta automobila, koje omogućava proizvođačima i dilerima da uvećaju prodajne brojke, prikupe subvencije, te i izvezu višak automobila.
Trgovci koji prebacuju automobile evropskih, japanskih i južnokorejskih brendova iz Kine u Rusiju klasifikuju nove automobile kao polovne kako bi izbjegli potrebu za odobrenjem proizvođača za prodaju u Rusiji, kazala je za Reuters Zhang Ai Jun, bivša izvoznica u trgovini automobila sa sjedištem u Sečuanu.
„Na ovaj način je lakše izvoziti“, kazala je za Reuters.
Rusko tržište automobila na petom mjestu u Evropi
Prema podacima agencije AUTOSTAT, u januaru 2026. godine, rusko tržište automobila zauzelo je peto mjesto u evropskom poretku.
Početkom ove godine, Njemačka je zadržala vodeću poziciju na evropskom automobilskom tržištu tako što je prodala 193.981 vozilo, što je 6.6% manje u odnosu na januar 2025. godine. Njemačku prati Ujedinjeno Kraljevstvo sa 144.127 prodatih vozila, što je 3,4% više u odnosu na prošlu godinu. Italija je na trećem mjestu sa 141.980 prodatih vozila, prodavši 6,2 posto više nego u 2025 godini, dok je Francuska je zauzela četvrto mjesto sa 107.157 prodatih vozila, što je 6,5% manje u odnosu na prošlu.
Rusija, u kojoj je prodato 80.604 novih putničkih vozila nalazi se na već pomenutom petom mjestu, što je 9,5 posto manje nego godinu dana ranije.
Pored toga, špansko tržište automobila prošlog mjeseca poraslo je za 1,1%, dostigavši 73.103 vozila. Kao rezultat toga, Španija je zauzela šesto mjesto na evropskoj rang-listi.
Ruski prodavač, koji je govorio pod uslovom da bude predstavljen samo imenom Vladimir, rekao je za Reuters da njegov salon u Vladivostoku ne prodaje ograničene strane automobile direktno, već ih kupuje pojedinačno od kineskih trgovaca kako bi ispunio narudžbe kupaca. „Postoji mnogo posrednika: ovaj poznaje onog; onaj poznaje drugog, a taj može doći do prodavca“, rekao je.
Obim trgovine
Prema podacima Autostata, uvoz iz Kine čini sve veći udio vozila zapadnih i japanskih brendova registrovanih u Rusiji, uključujući značajne količine južnokorejskih marki. Od početka invazije, u Rusiji je prodato više od 700.000 vozila ovih stranih marki.
Prošle godine Rusi su kupili više Toyoti (njih 30,000) nego auta bilo kojeg stranog brenda (osim kineskih), i skoro 7.000 Mazdi, koje su skoro sve bile proizvedene u Kini. Iako Toyota i Mazda zvanično ne izvoze nova vozila u Rusiju, kompanije ističu da su automobili prodani preko trećih strana izvan njihove kontrole. Hibridni modeli, uključujući Toyotu, spadaju među najpopularnija japanska vozila u Rusiji.
Sebastiaan Bennink, stručnjak za sankcije u evropskoj advokatskoj firmi Bennink Dunin-Wasowicz, kaže da ograničeni proizvodi i dalje često dospijevaju u Rusiju: „Postoji toliko mnogo načina za zaobilaženje sankcija da je gotovo nemoguće spriječiti da određeni automobili završe u Rusiji.“
Iako podaci Autostata pokazuju da je Kina glavni kanal za dolazak vozila u Rusiju, Reuters nije mogao utvrditi sve rute kojima vozila stižu.
Evropska unija, SAD, Južna Koreja i Japan uveli su sankcije za automobilsku industriju, zabranjujući prodaju Rusiji skupih vozila, onih s većim motorima, električnih i hibridnih, a proizvođači su obećali ograničiti poslovanje u Rusiji. To je smanjilo prodaju vozila iz tih regiona sa više od milion u 2021. na otprilike jednu osminu, podaci su Autostata.
Ipak, prodaja njemačkih i japanskih automobila proizvedenih u Kini raste, dijelom zbog izvoza polovnih vozila s nultom kilometražom.
Luksuzna njemačka auta prolaze kroz kanale sivog tržišta
Njemački automobili u Rusiji su također cijenjeni.
Kako navodi Reuters prošle godine je u Rusiji registrovano gotovo 47.000 novih vozila BMW-a, Mercedesa i Volkswagen grupe, uključujući brendove Audi, Porsche i Škoda.
Podaci pokazuju da je više od 20.000 tih vozila proizvedeno u Kini. Ostatak je proizveden u Evropi, ali su mnoga vjerovatno prošla kroz Kinu na putu ka Rusiji, prema industrijskim analitičarima i jednoj osobi uključenoj u uvoz vozila u Rusiju.
Vladimir, ruski prodavač automobila, za Reuters je izjavio da se većina stranih automobila uvozi preko Kine bez obzira na to gdje su proizvedeni.
Jedan od popularnih modela među ruskom elitom je Mercedes G-klase, koje se prodaje za oko 120,000 eura, odnosno 142,700 dolara, a proizvodi se isključivo u Austriji, naveo je Felipe Munoz, analitičar koji vodi platformu Car Industry Analysis.
Desetine otpremnih dokumenata koje je Reuters pregledao pokazale su i druge primjere uvoza njemačkih luksuznih SUV vozila u Rusiju iz Kine, uključujući Mercedes GLC 300 i BMW X1 xDrive25i.
„S obzirom na trgovinu između Rusije i Kine, koja je značajno porasla posljednjih godina u sektoru automobila, očigledno je zaključiti da mnogi od tih automobila uvezenih u Kinu iz Njemačke završavaju u Rusiji“, rekao je Munoz.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
