Zašto cijena zlata ovoliko raste – i gdje bi mogla početi nova zlatna groznica

BIZNIS Forbes BiH 9. okt 2025. 11:23 > 9. okt 2025. 11:24
featured image

9. okt 2025. 11:23 > 9. okt 2025. 11:24

Cijena zlata ove sedmice dostigla je rekordnu vrijednost, premašivši 4.000 dolara po unci. Fjučersi za isporuku u decembru u New Yorku premašili su psihološki prag od 4.000 dolara po unci u ponedjeljak, 7. oktobra, navečer, po prvi put u historiji. Glavni okidač rasta su očekivanja da bi moglo doći do smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi za 25 baznih poena još ovog mjeseca, dok privremeni prekid rada Američke vlade, očekivano stvara zabrinutost i neizvjesnost kod investitora, te se okreću zlatu, kao sigurnom utočištu u vremenu političkih i monetarnih neizvjesnosti.

Niže kamatne stope smanjuju prinos na obveznice i jačaju atraktivnost zlata, koje ne nosi kamatni prinos. Već sada se mogu čuti prognoze analitičara da ovo nije krajnja granica cijene zlata, i da 5.000 dolara po unci se može zamisliti kao izgledna opcija u narednom periodu.

Skok cijena zlata međutim, nije uzrokovan samo očekivanjima smanjenja kamatnih stopa, slabljenjem dolara, već i snažnim prilivom kapitala u fondove kojima se trguje na berzi i koji su podržani zlatom (ETF). Kako je izvijestilo Svjetsko vijeće za zlato u svom izvještaju od septembra, globalni ETF fondovi podržani fizičkim zlatom zabilježili svoj najveći mjesečni priliv u historiji, čime je ostvaren rekordan kvartal od 26 milijardi dolara.

Zlatne rezerve

Zanimljiv zaključak o rekordnim cijenama zlata daje Financial Times, prema kojem je “strah od propuštanja” glavni faktor historijskog rasta još od 1970-ih. Ovaj vid “straha” koji je inače rezervisan za društvene mreže i tehnološke balone, sada se preselio i u sefove, te kod investitora stvara poriv da usljed zabrinutosti zbog inflacije, mogućeg smanjenja kamatnih stopa, pa i privremenog prekida rada američke vlade, sve više kupuju zato, i ne zato što ga trebaju, nego da ga ne bi “propustili” i prepustili drugima.

Centralne banke globalno povećavaju svoje rezerve zlata, što je također jasan signal investitorima te podsticaj rasta.

U skoku cijena zlata koji iznosi više od 50% ove godine, raste i optimizam jedne regije vezano za dalje istraživanje vlastitih zlatnih rezervi.

Saudijska rudarska kompanija Maaden u izvještaju o finansijskim rezultatima za prvi kvartal ove godine, objavila je nove rezultate bušenja u rudniku zlata Mansourah–Massarah, koji su pokazali snažnu zlatnu mineralizaciju, te su istakli potencijal podzemne eksploatacije ispod postojećih otvorenih jama.

„Ova otkrića imaju potencijal da postanu središte sljedeće svjetske zlatne groznice i predstavljaju važan dio naše strategije rasta. Arapski štit ima ogroman potencijal za nova svjetski značajna otkrića, a ovo je prvo u nizu koje očekujemo u narednim godinama”, kaže direktor kompanije Ma’aden, Robert Wilt.

Foto: Reuters

Od 2000. godine, Ma’aden je otkrio resurse koji zadovoljavaju JORC standarde u ukupnoj količini od oko osam miliona grama zlata u regiji Centralne Arabije. Međutim, savremeno istraživanje još uvijek je relativno ograničeno u velikom prostoru prekambrijskog štita Saudijske Arabije, koji se prostire oko 1.500 km u pravcu sjever–jug i 800 km istok–zapad. Zbog toga postoji značajan potencijal za nova otkrića velikih nalazišta zlata i bakra.

Zlato, minerali i zelena energija

Danas eksploatacija zlata donosi novu klimatsku perspektivu. Poznato po svojoj monetarnoj vrijednosti, zlato je posljednjih godina postalo važan resurs i za sektor zelene energije.

Zlato poboljšava efikasnost i provodljivost u solarnim ćelijama i baterijama za električna vozila. Kako svijet prelazi na obnovljive izvore energije, njegova se važnost i potražnja, zajedno s drugim plemenitim metalima, povećavaju. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržište minerala i metala ključnih za energetsku tranziciju, se udvostručilo se u posljednjih pet godina, prenosi Earth Org.

„Sve nove tehnologije, vjetar, solarna energija i električna vozila, zahtijevaju specifične minerale, uključujući litijum, kobalt i rijetke zemne metale. Kraljevstvo je bogato tim resursima,“ navodi Peter Leon, glavni savjetnik Ministarstva industrije i mineralnih resursa Saudijske Arabije.

Foto: Reuters

Na Forumu o budućnosti minerala 2024, održanog u Rijadu, Ministarstvo industrije i mineralnih resursa Saudijske Arabije formalizovalo je saradnju u rudarskom sektoru potpisivanjem memoranduma o razumijevanju sa Egiptom, Rusijom, Marokom i Demokratskom Republikom Kongo, čime je dodatno učvrstilo svoj položaj na globalnoj rudarskoj sceni.

Duga historija eksploatacije zlata

Saudijska Arabija ima dugu historiju proizvodnje zlata, koja seže unazad 5.000 godina. Rudarstvo u ovoj zemlji ima duboke korijene. Rudnik Mahd Adh Dhahab, poznatiji kao “kolijevka zlata”, aktivan je od antičkih vremena. Smatra se da je taj rudnik, legendarni rudnik kralja Solomona, koji je i danas aktivan, s preostalim resursima od više od jednog miliona grama zlata.

Direkcija za mineralne resurse Saudijske Arabije (DGMR) započela je sistematsko iskopavanje zlata 1970-ih godina, nakon rasta njegove tržišne vrijednosti. U tom procesu su angažovane i strane institucije poput Geološkog zavoda Sjedinjenih Američkih Država (USGS) i francuskog zavoda BRGM (Bureau de Recherches Géologiques et Minières), koji su tokom 25 godina, od sedamdesetih do sredine devedesetih, dokumentovali i procijenili nalazišta minerala. U tom periodu otkriveno je više od 5.000 historijskih rudnika i nalazišta.

Zaštita okolišta

Zbog ogromnog eksploatisanja zlata, Kraljevina se suočava i sa zagađenjem okolišta, zbog rudarskih jalovišta koji ostaju nakon što se iz rude izdvoji ekonomski vrijedna komponenta. Jalovišta su često radioaktivna, toksična ili kisela.

Foto: Reuters

Iz toga razloga, Saudijska Arabija nastoji uvesti odgovornu rudarsku praksu i primjenjuje visoke standarde u oblasti zaštite okolišta, održivosti i korporativnog upravljanja (ESG) u svom rudarskom sektoru. Njihov krajnji cilj je povećanje transparentnosti i odgovornosti kako bi privukli strane investicije.

Amela Hasanbašić, Forbes BiH