Google prvi put bilježi gubitak zbog investicija u AI
Google je u drugom kvartalu ove godine prvi put od izlaska na berzu zabilježio negativan slobodni novčani tok, što predstavlja prekretnicu za kompaniju koja je decenijama bila poznata po snažnoj profitabilnosti i velikim rezervama gotovine. Razlog leži u rekordnim ulaganjima u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, koja su Google transformisala iz kompanije s relativno niskim kapitalnim izdacima u jednog od najvećih investitora u tehnološku infrastrukturu.
Alphabet, matična kompanija Googlea, saopćila je da je slobodni novčani tok u periodu od aprila do juna iznosio minus 5,9 milijardi dolara, znatno ispod očekivanja analitičara. Istovremeno je uprava ponovo povećala planirane kapitalne investicije za 2026. godinu.
Finansijska direktorica Anat Ashkenazi navela je da će kapitalni izdaci naredne godine iznositi između 195 i 205 milijardi dolara, dok je prethodna procjena iznosila između 180 i 190 milijardi dolara. Nakon objave rezultata, dionice Alphabeta pale su oko 3,5 posto u trgovanju nakon zatvaranja berze.
“Očekujemo da će slobodni novčani tok ostati pod pritiskom zbog ulaganja u tehničku infrastrukturu, koja nam omogućava da iskoristimo prilike koje donosi umjetna inteligencija i ostvarimo dugoročne prinose”, poručila je Ashkenazi.
AI utrka povećava pritisak na finansije, ali prihodi nastavljaju rasti
Googleovo novo povećanje budžeta za kapitalna ulaganja dolazi u trenutku kada kompanija vodi intenzivnu utrku s Metom, Microsoftom i Amazonom za dominaciju u oblasti umjetne inteligencije. Procjenjuje se da će četiri najveće tehnološke kompanije zajedno tokom 2026. godine u AI infrastrukturu uložiti više od 725 milijardi dolara.
Iako rast ulaganja izaziva zabrinutost investitora, Google za sada uspijeva opravdati visoke troškove snažnim rastom poslovanja. Prihodi od Google Clouda porasli su 82 posto u odnosu na isti period prošle godine i dostigli 24,8 milijardi dolara.
Osnovni segment pretrage i oglašavanja ostvario je rast od 17 posto, na 63,3 milijarde dolara, dok su ukupni kvartalni prihodi porasli sa 96,4 na 120 milijardi dolara, nadmašivši očekivanja tržišta od 117 milijardi dolara.
Glavni izvršni direktor Sundar Pichai poručio je da se industrija nalazi tek na početku velike tehnološke transformacije.
“Čini nam se da smo tek u ranoj fazi promjena koje će dugoročno zahvatiti više oblasti. Tokom protekle godine postali smo još optimističniji kada je riječ o mogućnostima koje su pred nama”, rekao je Pichai.
Gemini 4 u fokusu, Google povećava dug kako bi finansirao razvoj
Kapitalni izdaci Googlea u drugom kvartalu dostigli su 44,9 milijardi dolara, što je direktno utjecalo na prelazak slobodnog novčanog toka u negativnu zonu. Ovaj pokazatelj investitori pažljivo prate jer pokazuje koliko novca kompaniji ostaje nakon finansiranja poslovanja i velikih investicija.
Uprkos tome, neto dobit gotovo je učetverostručena na 112 milijardi dolara, zahvaljujući dobicima od ulaganja, uključujući vlasnički udio u SpaceX-u. Operativna dobit porasla je 30 posto, na 40,8 milijardi dolara, dok je operativna marža povećana na 34 posto.
Google svoju strategiju u oblasti umjetne inteligencije temelji na razvoju vlastitih čipova, podatkovnih centara, AI modela i korisničkih proizvoda, navodi Financial Times. Kompanija je pod pritiskom da ubrza predstavljanje modela Gemini 4, dok konkurenti poput OpenAI-ja, Anthropica i kineskih AI kompanija predstavljaju nova tehnološka dostignuća.
Kako bi finansirao rastuće investicije, Alphabet je preuzeo gotovo 100 milijardi dolara duga, a u junu je pokrenuo prvu prodaju dionica nakon više od dvije decenije, prikupivši oko 85 milijardi dolara. Kompanija istovremeno ističe da kombinacijom operativnih prihoda, zaduživanja i prikupljenog kapitala želi očuvati stabilan bilans i osigurati sredstva za razvoj infrastrukture potrebne za narednu fazu globalne AI utrke.
