Borba za Addiko: Šta će ponude dvije banke značiti za regiju
Borba za preuzimanje Addiko Bank AG centralna je tema od srijede u bankarskom sektoru, nakon što je Upravni odbor Addiko banke sa sjedištem u Beču, podržao ponudu za preuzimanje Raiffeisen Bank Internationala, uprkos višoj ponudi konkurentskog ponuđača Nove Ljubljanske banke, navodeći sigurniju isplatu kao ključni razlog.
Nova Ljubljanska banka (NLB), ponudila je 29 eura (33,77 dolara) po dionici, odnosno ukupno 566 miliona eura, što je više od ponude Raiffeisen banke (RBI) od 26,50 eura po dionici.
Dvije velike bankarske grupacije
Iako je Addiko saopćio da neće ni preporučiti ni odvraćati dioničare od prodaje dionica NLB-u, dodao je da slovenački ponuđač nema pisma podrške većih investitora NLB-a te da se suočava s regulatornim preprekama u Hrvatskoj, prenosi Reuters dodajući da su obje ponude za preuzimanje uvjetovane pragom prihvatanja od 75%, koji može biti snižen na 50%, a obje vrijede do 22. jula
RBI je ovog mjeseca povećao svoju ponudu na 26,50 eura po dionici, s prvobitnih 23,05 eura.
Kako se vidi iz saopćenja koje je na svojoj zvaničnoj stranici objavila Addiko Bank AG, dvije velike regionalne bankarske grupacije, Raiffeisen Bank International AG (RBI) i Nova Ljubljanska banka (NLB), u razmaku od svega jednog dana objavile su namjeru pokretanja dobrovoljnih javnih ponuda za sticanje kontrole nad ovom bankom.
RBI je prvi povukao potez, objavivši 9. aprila namjeru da uputi ponudu svim dioničarima Addika, a već sljedećeg dana, 10. aprila, NLB je objavio identičnu namjeru. Addiko je u oba slučaja naveo da nije vodio nedavne razgovore o mogućem preuzimanju.
Addiko je najavio da će u oba slučaja postupati u skladu s austrijskim Zakonom o preuzimanju, uključujući objavljivanje zvanične izjave nakon što svaka od banaka objavi dokument s ponudom.
Istovremene ponude dva snažna regionalna igrača otvara pitanje ko će na kraju preuzeti kontrolu nad Addiko bankom koja posluje i na tržištima bivše Jugoslavije.
Šta bi akvizicije značile za NLB i RBI
Kada je o planovima NLB riječ, ranije je rečeno kako banka namjerava integrirati sve bankarske članice Addiko Grupe s njihovim vlastitim poslovanjem na pet preklapajućih tržišta. Za članice Addiko Grupe izvan Evropske unije bit će provedena detaljna analiza troškova i koristi njihove integracije. Ukoliko analiza pokaže da dezinvestiranje pojedinačnog člana ima smisla, prodaja će se provesti najmanje po fer tržišnoj vrijednosti prodanog člana.
RBI, prema medijskim izvještajima, planira poseban sporazum sa kompanijom Alta Group iz Srbije, jednim od akcionara Addika, koji bi podrazumijevao izdvajanje i prodaju dijela regionalnog poslovanja, a to su Addikove podružnice u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje bi kupac bio Alta Pay, kompanija povezana sa srbijanskim poslovnim čovjekom Davorom Macurom. Prema planu, Addiko banke u Beogradu, Sarajevu, Banjaluci i Podgorici prešle bi u ruke Alta Grupe, dok bi RBI zadržao banke u Zagrebu, Ljubljani i matičnu banku u Austriji.
U slučaju da preuzimanje bude uspješno, za NLB ovo bi značio i ulazak na hrvatsko tržište, ali do sada nije uspjela zbog dugotrajnog spora. Naime, raspadom Jugoslavije 1991. stara Ljubljanska banka je likvidirana, a štednja više od 130.000 štediša u Hrvatskoj nije vraćena. Problem je godinama bio trn u odnosima između dvije države.
S druge strane, preuzimanjem Addika, RBI bi ojačao svoju poziciju na hrvatskom tržištu, gdje bi postao četvrta banka po ukupnoj imovini, i ponovo ušao na slovenačko tržište, gdje vidi potencijal u korporativnom i investicijskom bankarstvu te segmentu MSP-ova.
Kada je o NLB-u riječ, kako je ranije izvijestio Finance, ovo je drugi pokušaj NLB-a za preuzimanje Addika. Prvi se desio 2024. godine, ali nije bio uspješan. Iako je radi uspješnosti, NLB postavila prag od 75 posto dionica Addika, odazvalo se premalo dioničara, uključujući srbijanske suvlasnike banke, holding Agri Europe, te Alta Pay i Diplomat Pay, koji su se nadmetali s NLB-om u kupovini dionica Addika.
Prema zvaničnim podacima, profit Addiko banke u prvom kvartalu 2026. godine iznosio je 10,1 milion eura.
