Zaljevske države ujedinjene protiv izraelskog napada na Katar, ali nemaju mnogo opcija

Do jučer simboli stabilnosti, danas pod prijetnjom.

Bogatstvo, sigurnost i prestiž zaljevskih arapskih država uzdrmani su nakon što je rat iz Gaze došao do njihovih vrata – a odgovor na izraelski napad na Katar nije jednostavan.

Više od decenije, bogate zaljevske države gradile su imidž oaza mira i stabilnosti u regiji razorenoj sukobima – uz rastuće ekonomije, blistave metropole i milione stranih radnika privučenih prilikama i životom bez poreza.

Ali 2025. godina je to narušila. Prvo je Iran u junu izveo napad na američku vojnu bazu u Kataru nakon što su SAD pogodile iranska nuklearna postrojenja. Ove sedmice, Izrael je direktno napao katarsku prijestolnicu Dohu, ciljajući političko rukovodstvo Hamasa.

Rat u Gazi, koji je počeo prije skoro dvije godine i hiljadama kilometara daleko, sada kuca na vrata arapskog Zaljeva.

Katarski odgovor: Kolektivna regionalna reakcija

Katar je obećao “zajednički odgovor regije” na izraelski napad. Taj odgovor je trenutno predmet konzultacija i dogovora, rekao je katarski premijer Šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani za CNN u srijedu. Odluka se očekuje ovog vikenda na arapsko-islamskom samitu u Dohi.

Najbrža i najvidljivija reakcija stigla je od Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) – zaljevske države s najbližim vezama s Izraelom. Predsjednik UAE-a, šeik Mohamed bin Zayed Al Nahyan, stigao je u Dohu sa velikom delegacijom manje od 24 sata nakon napada, a Katar je bio prva stanica njegove regionalne turneje koja je uključila i Bahrein i Oman.

U petak je UAE pozvao izraelskog diplomatu na razgovor kako bi izrazio osudu “očiglednog i kukavičkog” izraelskog napada.

“Ako sada ne reagujemo, sutra smo možda mi na meti”

Regionalni analitičari za CNN kažu da zaljevske države sada traže načine da pokažu jedinstvo i odvrate nove izraelske napade, ali su ozbiljno ograničene u vojnom smislu.

“Moramo sada reagirati, jer ako ne učinimo ništa, sljedeća meta će biti druge zaljevske prijestonice,”
kaže Bader Al-Saif, profesor historije na Univerzitetu u Kuvajtu.

Diplomatski potezi u igri

Jedna od mogućih reakcija je da UAE smanji nivo diplomatskih odnosa s Izraelom ili ograniči učešće u Abrahamovim sporazumima – dogovorima o normalizaciji odnosa s Izraelom koje su postigle tri arapske države tokom prvog mandata Donalda Trumpa.

UAE je već pokazivao nezadovoljstvo. Ove sedmice, visoka zvaničnica UAE-a Lana Nusseibeh upozorila je da bi eventualna izraelska aneksija dijelova okupirane Zapadne obale bila “crvena linija” i “izdaja duha Abrahamovih sporazuma.”

Katarski premijer istakao je da će odgovor uključivati i pravne mehanizme putem međunarodnog prava. U četvrtak je Katar uspješno progurao jednoglasnu osudu izraelskog napada u Vijeću sigurnosti UN-a.

Hasan Alhasan iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Bahreinu smatra da bi ovo mogao biti prekretnica, jer:

“Zaljevske države dosad nisu igrale ključnu ulogu u međunarodnim procesima protiv Izraela, ni politički ni finansijski. To bi se sada moglo promijeniti.”

Moguće povlačenje iz uloge posrednika

Analitičari smatraju da bi Katar mogao napustiti svoju ulogu posrednika između SAD-a i neprijateljskih aktera u regiji, što bi dodatno zakomplikovalo američku poziciju na Bliskom istoku.

Sigurnosna solidarnost – na papiru ili u stvarnosti?

Iako se zaljevske države često međusobno sukobljavaju, i dalje su povezane sporazumima o zajedničkoj odbrani, uključujući “Snage štita poluotoka” iz 1980-ih, koje bi se sada mogle aktivirati.

“Do sada su te klauzule bile samo teorija,” kaže Alhasan. “Ali sada bi mogle biti aktivirane – formiranjem zajedničke komande, integracijom PVO sistema i razvojem vlastitih odbrambenih kapaciteta.”

Većina zaljevskih država oslanja se na američku vojnu opremu i baze, ali nedavni američki neuspjesi u zaštiti njihovih teritorija mogli bi ih natjerati da potraže nove sigurnosne garancije ili diversificiraju svoje savezništvo.

Moguć ekonomski pritisak na Izrael

Zaljevske zemlje godišnje zarađuju trilione dolara od izvoza nafte i plina, a svoje suverene fondove koriste kao alat meke moći širom svijeta.

Analitičari smatraju da bi Katar, Saudijska Arabija, Kuvajt i UAE mogli iskoristiti te fondove da izvrše ekonomski pritisak na izraelske interese, npr. bojkotom kompanija koje imaju značajna ulaganja u izraelsku ekonomiju.

Također, kad su ove tri zemlje obećale tri triliona dolara investicija u SAD tokom Trumpove prve posjete u drugom mandatu, to je bilo uz pretpostavku da će Zaljev ostati siguran prostor.

“Ako se osjećamo nesigurno – a to se sada dešava zahvaljujući izraelskom savezniku, Americi – taj novac može otići negdje drugo,” poručuje Bader Al-Saif. “Bilo u sigurnije investicije, bilo u jačanje vlastite obrane.”