Kraj rata ili događaj bez presedana: Savjetnik Trumpa Elon Musk razgovarao sa predstavnicima Irana

Manje od sedmicu dana nakon američkih predsjedničkih izbora, tim novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa već je ostvario prve direktne kontakte s Iranom. Kako prenosi The New York Times, savjetnik Donalda Trumpa, Elon Musk, sastao se u ponedjeljak u New Yorku s iranskim ambasadorom pri Ujedinjenim narodima, Amirom Saeidom Iravanijem.

Sastanak je prošao gotovo nezapaženo, no predstavlja događaj bez presedana u političkom kontekstu SAD-a i Irana. Sugeriše da nova Trumpova administracija planira zauzeti nekonvencionalan pristup u međunarodnim odnosima, nadmašujući čak i strategije iz njegovog prethodnog mandata.

Ovaj susret je posebno značajan imajući u vidu da su ranije administracije SAD-a rijetko održavale sastanke sa zvaničnicima Islamske Republike Iran. Kada bi do takvih kontakata došlo, oni bi se odvijali daleko od očiju javnosti.

Za poređenje, tokom kraja 2022. i početka 2023., administracija predsjednika Joea Bidena takođe je održala sastanke s iranskim ambasadorom u New Yorku, pokušavajući ponovo oživjeti nuklearni sporazum iz 2015. godine. Međutim, ovi sastanci bili su dio šireg diplomatskog napora, dok potez Trumpovog tima djeluje izvan ustaljenih diplomatskih kanala.

Ostaje da se vidi da li će ovaj neformalni sastanak donijeti promjene u američko-iranskim odnosima ili je riječ o izolovanom gestu.

Elon Musk pregovarač

Bivši Bidenov izaslanik za Iran, Robert Malley, postao je predmet kritika republikanaca zbog navodnog pogrešnog postupanja s povjerljivim informacijama. Malley je smijenjen sa svoje funkcije, a FBI trenutno istražuje njegove aktivnosti kao američkog posrednika u pregovorima s Iranom.

U međuvremenu, susret Elona Muska, jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, s iranskim ambasadorom Amirom Saeidom Iravanijem u New Yorku, ukazuje na to da bi administracija Donalda Trumpa mogla preoblikovati tradicionalnu američku diplomatiju. Ovaj događaj, koji je prošao gotovo nezapaženo, signalizira da Trump razmatra alternativne diplomatske pristupe. Umjesto oslanjanja na profesionalne diplomate, Trump možda favorizira direktne kontakte između nepolitičkih figura i stranih zvaničnika – pristup koji bi mogao redefinirati dinamiku odnosa SAD-a s prijateljima i neprijateljima.

Za razliku od takvog direktnog pristupa, Bidenova administracija je tokom tenzija s Iranom 2024. godine vodila isključivo indirektne pregovore. Ti su pregovori uglavnom vođeni preko posrednika u Omanu, gdje su arapske diplomate prenosile poruke između dvije strane. No, ako Trump nastavi koristiti nekonvencionalne kanale poput američkih građana, uloga ovih posrednika, uključujući zemlje poput Omana, Turske, Saudijske Arabije i UAE, mogla bi postati suvišna.

Trumpov nekonvencionalni stil vođenja diplomatije nagovještava promjene koje bi mogle imati dalekosežne posljedice za globalnu geopolitiku. Pitanje ostaje – hoće li takav pristup osigurati bolje rezultate ili povećati neizvjesnost na međunarodnoj sceni?

Donald Trump je tokom svog mandata često zaobilazio tradicionalne diplomatske kanale, oslanjajući se na neformalne savjetnike i članove porodice. Njegov zet, Jared Kushner, bio je centralna figura u oblikovanju politike na Bliskom istoku. Kushner je vodio pregovore o Abrahamovim sporazumima, kojima su UAE, Bahrein i Maroko normalizirali odnose s Izraelom. Također, osmislio je veći dio Trumpovog izraelsko-palestinskog mirovnog plana poznatog kao Dogovor veka.

Odobravanje lidera Bliskog istoka

Trumpov stil rukovođenja naišao je na odobravanje među liderima Bliskog istoka. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman (MBS) direktno je komunicirao s Kushnerom, izbjegavajući formalne diplomatske kanale, što je izazvalo negodovanje karijernih diplomata u State Departmentu.

Nakon Trumpovog odlaska s vlasti, bliskoistočne zemlje su nastavile održavati veze s njegovom porodicom. Saudijska Arabija, Katar i UAE investirale su milione dolara u Kushnerov investicijski fond Affinity Partners, što je izazvalo kontroverze u vezi s potencijalnim sukobom interesa.

Ovaj nekonvencionalni pristup, koji Trump očito nastavlja prakticirati, pokazuje kako američka vanjska politika pod njegovim vođstvom izlazi iz okvira klasične diplomatije, s fokusom na direktne kontakte i lične odnose umjesto na institucionalne procese.

Iranska strana poslala je jasan signal tokom sastanka između ambasadora Iravana i Elona Muska. Prema The New York Timesu, ambasador Irana je zatražio pomoć za ukidanje sankcija koje bi omogućile Muskovim kompanijama da posluju u Teheranu.

Ubrzo nakon toga, Donald Trump je imenovao Muska za šefa novoformiranog, neformalnog “Odjela za vladinu efikasnost” (Doge), čiji je cilj smanjiti birokratske prepreke. Ovo imenovanje dodatno je istaknulo Muskovo sve veće prisustvo u Trumpovom užem političkom krugu. Na dan izbora, Trump je Muska i njegovog sina X nazvao počasnim članovima porodice, javno pokazujući bliskost s milijarderom.

Prema The Wall Street Journalu, Musk je postao ključni savjetnik, utjecajući na proces odabira političkih kadrova i sudjelujući u strateškim razgovorima sa stranim liderima. Među tim liderima navodno je i ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je podrška ključna za Trumpovo obećanje o okončanju rata u Ukrajini.

Detalji razgovora između Muska i iranskog ambasadora ostaju nejasni, ali The New York Times sugerira da bi Teheranova inicijativa mogla biti refleksija nesigurnosti oko povratka Trumpove administracije. Ako Iran traži sastanke s neformalnim savjetnicima poput Muska, to može ukazivati na promjenu taktike usmjerenu na zaobilaženje tradicionalne američke birokratije.

Tokom svog prvog mandata, Donald Trump je donio odluku koja je preokrenula kurs američke politike prema Iranu – povlačenje iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, poznatog kao JCPOA (Zajednički sveobuhvatni plan akcije). Nakon izlaska iz sporazuma, Trumpova administracija pokrenula je kampanju “maksimalnog pritiska,” nametnuvši oštre sankcije Iranu. Ove mjere ciljale su iransku ekonomiju, naročito energetski sektor, uzrokujući značajan pad u izvozu nafte.

Sankcije još na snazi

Uprkos promjeni administracije, sankcije su ostale na snazi pod Bidenovom administracijom. Međutim, analitičari navode da je provedba sankcija značajno oslabila. Podaci pokazuju da je između jula i septembra 2024. Iran izvozio 1,7 miliona barela nafte dnevno – što je trostruko više nego u istom periodu 2019. godine, kada je Trumpova politika bila na vrhuncu.

Ovaj porast u izvozu nafte sugerira da Bidenova administracija nije striktno provodila sankcije, što bi moglo utjecati na Trumpovu buduću strategiju prema Iranu, ukoliko se vrati na vlast. Trump bi se mogao osloniti na ponovno uvođenje “maksimalnog pritiska,” s ciljem da ponovo destabilizira iransku ekonomiju i smanji utjecaj Islamske Republike na Bliskom istoku.

Ostaje pitanje hoće li Trump ponoviti istu strategiju ili usvojiti novi pristup koji uključuje kombinaciju ekonomskih i diplomatskih mjera.

Donald Trump, tokom prvog mandata, donio je ključne odluke koje su oblikovale odnose SAD-a i Irana. Među njima se posebno izdvaja naređenje za atentat na Kasema Sulejmanija, zapovjednika iranske Revolucionarne garde, 2020. godine. Ovaj potez izazvao je globalne reakcije i dodatno zaoštrio odnose dviju država.

Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2024., situacija u regiji značajno se promijenila. Izrael je krenuo u intenzivne vojne operacije, ciljevi kojih su bili lideri Hamasa i Hezbolaha – ključne saveznike Irana u njegovoj strategiji “osovine otpora.” Iranska strategija, koja se oslanjala na milicije za odvraćanje od napada na vlastitu teritoriju, suočila se s ozbiljnim udarcima. Izrael je u oktobru navodno izveo napad na iransku teritoriju, uništivši dijelove sistema protivzračne odbrane i fabrike raketa. Hezbolah nije adekvatno odgovorio, što sugerira slabljenje iranskog regionalnog utjecaja.

Ekonomska slabost Irana

Sankcije, uvedene tokom Trumpovog mandata i zadržane pod Bidenom, nastavljaju opterećivati iransku ekonomiju. Uprkos bogatim rezervama nafte i prirodnog gasa, Iran ne može iskoristiti svoj puni energetski potencijal. Posljedice su vidljive – sve češći nestanci struje, uključujući u Teheranu, ukazuju na ozbiljne infrastrukturne i ekonomske probleme.

Trump je situaciju u Iranu nedavno opisao kao “opasnu,” tvrdeći da je Islamska Republika pod većim pritiskom nego ikada prije.

Povratak “jastrebova” u Trumpov tim?

Ako Trump ponovo osvoji predsjednički mandat, njegova administracija bi mogla biti ispunjena osobama koje zagovaraju oštre mjere prema Iranu. Među njima su:

• Pete Hegseth, mogući ministar odbrane, koji smatra da SAD treba dopustiti Izraelu napade na iranska nuklearna postrojenja.
• Marco Rubio, kandidat za državnog sekretara, poznat po tvrdim stavovima prema Iranu i podršci izraelskim vojnim akcijama.
• Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost, čiji stavovi uključuju potencijalno oživljavanje sporazuma pod uslovima stroge kontrole.

Ovaj potencijalni kabinet najavljuje politiku koja bi mogla uključivati povratak strategiji “maksimalnog pritiska” i intenziviranje pritiska na Teheran putem ekonomskih, diplomatskih i vojnih mjera.