Kako pumpe na Malti mogu prodavati dizel po cijeni od 1,2 eura po litri?
Ostrvska država subvencionira gorivo od krize izazvane koronavirusom, ali čak i oni dobijaju upozorenja od Ministarstva finansija da teret postaje prevelik.
Prema podacima Evropske komisije, prosječna cijena dizela u eurozoni prošle sedmice bila je nešto manje od 2,3 eura po litri, dok su vozači za benzin morali platiti u prosjeku 2,2 eura po litri.
Podaci za cijelu Evropsku uniju (EU) pokazuju tek nešto bolju sliku: prosjek za dizel je bio 2,2 eura po litri, a za benzin oko 2,1 euro po litri.
Posmatrajući podatke po zemljama, cijene dizela u većini zemalja kretale su se od 1,9 eura do 2,6 eura po litri, dok su se cijene benzina kretale od 1,6 do 2,5 eura po litri.
Jedna zemlja se ističe. Na Malti, koja ima oko 570.000 stanovnika i 450.000 registrovanih vozila, dizel košta 1,21 eura po litri, a benzin 1,34 eura po litri od juna 2020. godine. Ova cijena se nije promijenila ni nakon početka rata u Iranu, koji je izazvao nagli porast cijena naftnih derivata na berzi.
Rastući troškovi za državu
Malteški vozači trenutno imaju najjeftiniji dizel u Evropskoj uniji. Kako je izvijestio Malta Today, razlog je taj što država reguliše cijenu, a razliku od kupovne cijene pokriva budžet. Ova razlika se značajno povećala posljednjih mjeseci, što također pokreće pitanja u toj otočnoj naciji o održivosti takve politike.
Malteški ministar finansija Clyde Caruana izjavio je za Malta Today da je vlada još u maju očekivala oko 30 miliona eura godišnjih troškova subvencija za gorivo. Do kraja augusta procjena za ovu godinu porasla je na oko 75 miliona eura.
Ovo vladu stavlja pred fiskalnu dilemu: da li da nastavi plaćati iz budžeta ili da dozvoli promjenu maloprodajne cijene. Caruana je naglasio da država mora ostati ispod praga deficita od tri posto uprkos većoj potrošnji na energiju.
Javne finansije Malte su relativno zdrave: deficit je prošle godine iznosio 2,2 posto BDP-a, što je znatno ispod praga od tri posto prema Mastrihtskim kriterijima, dok javni dug iznosi 46,4 posto BDP-a. Mastrihtska granica je 60 posto BDP-a.
