Trumpovo primirje u Ukrajini neće spriječiti naftnu krizu
Primirje o energetskoj infrastrukturi koje je američki predsjednik Donald Trump dogovorio između Rusije i Ukrajine moglo bi smanjiti jednu od najvećih neposrednih prijetnji globalnom tržištu dizela, ali teško da će preokrenuti ozbiljan manjak ponude koji se pojavio ove godine.
Trump je u ponedjeljak rekao da su se Ukrajina i Rusija dogovorile da neće napadati energetsku infrastrukturu jedna druge. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da prije obustave napada želi dobiti više detalja o dogovoru.
Čak i ako se dogovor održi, globalna rafinerijska industrija, a posebno tržište dizela, i dalje je pod pritiskom posljedica dva velika sukoba koja vjerovatno neće biti brzo riješena.
U Rusiji je višegodišnja ukrajinska kampanja napada dronovima na energetska postrojenja ozbiljno pogodila jednu od najvećih rafinerijskih industrija na svijetu. Tokom prvih osam mjeseci 2026. godine ruska rafinerijska industrija uspješno je pogođena u prosjeku svaka tri dana, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Na Bliskom istoku nekoliko rafinerija oštećeno je nakon izbijanja rata s Iranom u februaru, dok je blokada Hormuškog moreuza ozbiljno ograničila izvoz goriva. Zemlje Perzijskog zaljeva činile su oko petine svjetskog pomorskog izvoza dizela u 2025., odnosno oko 1,5 miliona barela dnevno.
Zajedno, neto izvoz dizela iz Rusije i zemalja Zaljeva u augustu bio je za 1,6 miliona barela dnevno manji nego u februaru. Prije eskalacije dva sukoba, te regije činile su gotovo 45 posto svjetske trgovine dizelom morskim putem.
Dizel čini oko 30 posto globalne potražnje za naftom i smatra se ključnim gorivom svjetske ekonomije. Koristi se za kamione, vozove, brodove, industrijske mašine, rudarsku opremu i poljoprivredna vozila. U Europi pokreće i otprilike četrdeset posto putničkih automobila.
Nagli pad ponude doveo je u augustu do rekordno visokih cijena dizela i rafinerijskih marži. Maloprodajna cijena dizela u SAD-u prošle sedmice premašila je rekordnih šest dolara po galonu.
Sumnje u trajanje primirja
Ukrajinski napadi na rafinerije duboko unutar Rusije imali su snažan ekonomski utjecaj na trećeg najvećeg svjetskog prerađivača nafte, nakon Kine i SAD-a.
Prerada sirove nafte u ruskim rafinerijama pala je u junu na 8,7 miliona barela dnevno, što je za 3,8 miliona barela dnevno, odnosno 30 posto, manje nego godinu ranije. To je najniži nivo od maja 2004. godine, tvrdi IEA.
Proizvodnja benzina u Rusiji također je pala za oko petinu, što je u pojedinim regijama izazvalo ozbiljne nestašice i primoralo Moskvu da uvozi gorivo. Rusija je od aprila zabranila izvoz benzina, a od jula i izvoz dizela. Zabrana izvoza dizela trebala bi ostati na snazi do 30. septembra, navodi Reuters.
Rusija je prošle godine bila drugi najveći svjetski izvoznik dizela, nakon Sjedinjenih Američkih Država, sa više od 800.000 barela dnevno, odnosno oko 12 posto svjetskog pomorskog izvoza dizela, prema podacima kompanije Kpler. Referentne cijene dizela porasle su za 60 posto od uvođenja zabrane.
Zbog toga dogovor Ukrajine o obustavi napada na ruska energetska postrojenja na prvi pogled djeluje značajno, ali njegov vijek trajanja ostaje upitno.
Oštećene rafinerije neće se brzo vratiti
Ovo nije prvi dogovor Rusije i Ukrajine o prekidu napada na energetsku infrastrukturu od početka ruske invazije u februaru 2022. Trump je u martu 2025. posredovao u dogovoru o međusobnoj obustavi napada na energetska postrojenja, ali su obje strane gotovo odmah optužile jedna drugu za kršenje dogovora, koji na kraju nije stvarno zaživio.
Moskva se još nije oglasila o Trumpovoj najnovijoj objavi, dok je Kijev saopćio da želi dodatne detalje. Ostaje da se vidi hoće li eventualni novi dogovor biti trajniji.
Čak i ako napadi na ruske rafinerije prestanu, to vjerovatno neće značajno poboljšati proizvodnju i izvoz dizela iz Rusije u narednim mjesecima.
Brojna ruska postrojenja pogođena su više puta, uključujući rafineriju Gazpromnjefta u Moskvi i rafineriju Rosnjefta u Rjazanju, pa bi nagomilana šteta mogla biti velika.
Napadi su, prema izvještajima, često pogađali jedinice za primarnu destilaciju sirove nafte, ključne dijelove svake rafinerije, kao i hidrokrekere, složena i skupa postrojenja neophodna za proizvodnju dizela.
Pronalaženje zamjenske opreme, pa čak i privremenih rješenja za popravak, ruskim rafinerijama će biti teško jer zapadne sankcije i dalje ograničavaju pristup specijalizovanoj tehnologiji i komponentama. Ruske kompanije će se također takmičiti za ograničene inženjerske kapacitete i opremu zbog velikih oštećenja postrojenja na Bliskom istoku.
Čak i ako Rusija uspije nabaviti potrebne dijelove, popravke bi mogle trajati mjesecima. To znači da se značajniji oporavak ruskog izvoza goriva, a samim tim i olakšanje na globalnom tržištu dizela, prema čak i najoptimističnijem scenariju ne očekuje prije naredne godine.
Globalni kapacitet prerade dostigao je ljetni maksimum od 81,4 miliona barela dnevno u augustu, uz gotovo rekordnu iskorištenost rafinerija u SAD-u, ali je ipak bio za 4,2 miliona barela dnevno manji nego godinu ranije, tvrdi IEA.
To ukazuje na širi problem tržišta dizela. Kriza više nije samo posljedica poremećaja u snabdijevanju naftom, već i oštećenih rafinerijskih kapaciteta. Oslobađanje strateških zaliha, veća proizvodnja nafte i postepeni oporavak protoka kroz Hormuški moreuz pomogli su u ublažavanju nestašice sirove nafte, ali obnova miliona barela dnevno izgubljenih rafinerijskih kapaciteta bit će znatno sporija i složenija.
Rafinerije na Bliskom istoku i dalje su izložene riziku od novih napada nakon nedavnog širenja sukoba između SAD-a i Irana.
Zbog toga bi dizel, jedno od najvažnijih goriva za svjetsku ekonomiju, mogao ostati deficitaran i skup i tokom većeg dijela naredne godine.
Čak i ako Trumpovo primirje uspije zaustaviti nove napade, ono neće moći brzo poništiti već nastalu štetu.
