Najbogatiji čovjek Afrike tek je počeo da izvodi najveću afričku rafineriju na berzu, a već je bogatiji za 20 milijardi dolara

Veliki interes za ograničenu ponudu dionica, vrijednu 2,5 milijardi dolara, pogurao je neto bogatstvo Nigerijca Alika Dangotea iznad 50 milijardi dolara. Vjerovatno mu predstoji još veće bogatstvo, budući da njegova rafinerija, najveća na afričkom kontinentu, počinje prodaju dionica individualnim investitorima.

Najbogatija osoba u Africi, Aliko Dangote, jučer je prvi put otvorio svoju privatnu naftnu rafineriju za sve akcionare, u onome što bi trebalo biti najveći IPO u historiji ovog kontinenta. Magnat iz industrije cementa nudi individualnim investitorima do 4,1 milijardu dionica, odnosno 3,3% kompanije, po cijeni od 40 centi po dionici (525 nigerijskih naira). Knjiga naloga zatvara se 13. oktobra. Minimalna kupovina iznosi 10 dionica, što predstavlja izuzetno nizak prag za ulazak od oko četiri dolara. Očekuje se da će dionice početi kotirati na Nigerijskoj berzi u novembru.

„U ponedjeljak je Dan D“, rekao je Dangote nedavno za Forbes. Objasnio je da do samog kraja nije znao kada će IPO tačno početi, zbog čega će sada zakasniti na investicijski samit u Kanadi, na koji je obećao premijeru Marku Carneyju da će doći.

Ovaj historijski dan u Nigeriji ni za šta ne bi propustio. Kako Dangote objašnjava, ova prekretnica podjednako je usmjerena na povećanje bogatstva lokalnog stanovništva Afrike koliko i na prikupljanje novca. Prema UBS-ovom Globalnom izvještaju o bogatstvu za 2026. godinu, Afrika ima najmanji udio u globalnom bogatstvu.

„Prodajom ovih dionica sada želimo osigurati da stvaramo bogatstvo i za druge ljude“, kaže Dangote. „Baš kao što su to uradili Amazon i Microsoft. Nešto slično tome, samo što je sada riječ o jednoj afričkoj kompaniji.“

Dangoteov udio manji, ali je vrijednost rafinerije „eksplodirala“

Debi na berzi dolazi dva mjeseca nakon upisa dionica za unaprijed poznate investitore, vrijednog 2,5 milijardi dolara. Interes je bio toliki da je na kraju prikupljeno 3,7 milijardi dolara, dok je 1,2 milijarde dolara vraćeno investitorima, dijelom kako bi se dio dionica sačuvao za javno tržište.

Prodaja je razvodnila Dangoteov udio na 87%, ali je procijenjena vrijednost rafinerije eksplodirala na 42 milijarde dolara. To je povećalo Dangoteovo bogatstvo za 20 milijardi dolara – na 51 milijardu. Skočio je sa 76. na 36. mjesto među najbogatijim ljudima na svijetu, prema Forbesovoj rang-listi milijardera u realnom vremenu.

Rafinerija, koja je počela raditi 2024. godine, čini većinu Dangoteovog bogatstva – više nego njegove cementare, poslovanje s gnojivima i šećerom zajedno.

Ako javnost kupi svih 4,1 milijardu ponuđenih dionica, njegov udio će pasti na 84,4%, odnosno možda na 83,5% ako ponuda bude upisana iznad planiranog iznosa. Međutim, njegovo bogatstvo će vjerovatno ponovo rasti zajedno s vrijednošću kompanije.

Djedovim stopama

Dangoteov uspon do pozicije najbogatijeg čovjeka Afrike počeo je u njegovom rodnom gradu Kanou, drugom po veličini gradu u Nigeriji. Kano je trgovački i komercijalni centar još od svog osnivanja u 10. stoljeću, zahvaljujući položaju na rubu ogromne Sahare.

Dangoteov djed Sanusi Dantata bio je poduzetnik koji je stekao veliko bogatstvo trgujući robom poput žitarica, zobi i riže.

Dantata je lično odgajao svog unuka, što nije neuobičajen aranžman u kulturi sjeverne Nigerije. Od malih nogu usadio mu je poduzetnički način razmišljanja. Kada je imao osam godina, koristio je džeparac da kupi slatkiše, koje bi zatim drugi prodavali u zamjenu za dio zarade.

„Kada vas odgaja poduzetnički nastrojen roditelj ili djed, preuzimate tu ambiciju. To vas čini mnogo agresivnijim. Počinjete vjerovati da je sve moguće“, rekao je za Forbes u jednom ranijem intervjuu.

Dangote, koji je musliman, studirao je poslovanje na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Nakon diplomiranja zatražio je od djeda dozvolu da se preseli u Lagos. Njegov ujak pozajmio mu je 500.000 dolara za početak poslovanja kao trgovca rižom, šećerom i cementom, prije nego što je 1981. godine osnovao Dangote Grupu.

Prvi put se našao na Forbesovoj listi milijardera svijeta 2008. godine, iste godine kada je svoje poslovanje s brašnom izlistirao na Nigerijskoj berzi, i godinu dana nakon što je na berzi izlistirao svoju kompaniju za proizvodnju šećera.

Danas Dangote Grupa, koja uključuje i ogromnu rafineriju na jednoj lokaciji, zapošljava više od 30.000 ljudi i ostvarila je prihod od 18,2 milijarde dolara tokom 2025. godine.

Najveća rafinerija u Africi

Tokom više od 13 godina, u izgradnju rafinerije i njeno osposobljavanje za rad uloženo je više od 20 milijardi dolara. Rafinerija se nalazi u nigerijskoj zoni slobodne trgovine Lekki, oko sat vremena vožnje od Lagosa. Konačno je počela raditi 2024. godine.

Sada prerađuje 700.000 barela sirove nafte dnevno. Dangote se nada da će taj kapacitet udvostručiti do 2029. godine.

Kako je navedeno u prospektu objavljenom prije sedmicu dana, Dangote rafinerija je u prvoj polovini 2026. ostvarila neto dobit od 1,82 milijarde dolara, u poređenju s gubitkom od 476 miliona dolara u 2025. godini. Dangote očekuje da će EBITDA na nivou cijele godine dostići šest milijardi dolara, u odnosu na 545 miliona dolara prošle godine.

Ono po čemu se rafinerija izdvaja jeste činjenica da je riječ o najvećem pojedinačnom industrijskom kompleksu te vrste u Africi, kao i da posjeduje znatno noviju opremu od mnogih najvećih rafinerija širom svijeta, poput Valera ili Marathon Petroleuma.

„Ovo je rafinerija s indeksom procesne sposobnosti od 11,5, u odnosu na 9,5 kod američkih konkurenata i 8,9 kod konkurenata na tržištima u razvoju. To joj daje strukturnu prednost u odnosu na druge velike rafinerije. Omogućava joj da miješa više vrsta sirove nafte kako bi optimizirala nabavku u zavisnosti od marži“, kaže Tomiwa Adeniji, viši analitičar za naftu i gas u kompaniji CardinalStone.

Dao sebe kao garanciju

Međutim, poslovanje neće proći bez problema. Ako ne bude dovoljno domaće sirove nafte, od koje je veliki dio pod kontrolom države, rafinerija će morati nabavljati naftu iz drugih izvora. To bi smanjilo marže.

Dangote pokušava preduprijediti takve probleme i već je unajmio tri broda. Ipak, postoje i prepreke koje ne može kontrolirati, poput naglog rasta cijena sirove nafte.

Dangote nije stigao dovde tako što se zadržavao na teškoćama. Naprotiv, već razmišlja o mogućem izlistavanju dionica u inostranstvu 2029. godine. Objašnjava da planira rafineriju izlistirati ili na tržištu Bliskog istoka ili u New Yorku.

„Američko tržište bolje razumije rafinerije nego London“, kaže on. Ali postoji još fundamentalniji razlog. Dangote se uvijek kladi na sebe.

„Čak ni moji bankari nisu vjerovali u mene“, kaže on, prisjećajući se prvih dana, kada je morao založiti svoju imovinu kao garanciju kako bi pokrenuo projekt rafinerije. „Dao sam im sve, a onda sam im na kraju dao i sebe kao garanciju.“ Čini se da je to bila opklada koja se isplatila.

Gigi Zamora, novinarka Forbes