Klima se mijenja brže od očekivanja a naučnici upozoravaju na novu eru ekstremnih vremenskih pojava
Ekstremne vrućine koje su obilježile početak jula u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi potvrđuju zabrinjavajući trend ubrzavanja klimatskih promjena, upozoravaju naučnici. Dok je Washington tokom prazničnog vikenda povodom Dana nezavisnosti zabilježio rekordnih 39 stepeni Celzijusa, dijelovi Evrope ponovo se suočavaju s temperaturama koje prelaze 43 stepena, svega nekoliko dana nakon smrtonosnog toplotnog talasa.
Stručnjaci ističu da problem više nije samo obaranje rekorda, već činjenica da se oni premašuju znatno većim razlikama nego ranije. Istovremeno rastu temperature okeana, nivo mora se povećava brže nego što su predviđali raniji modeli, a rekordne padavine i suše postaju sve učestalije.
“Današnja klima djeluje kao neočekivana prekretnica u odnosu na ono što smo poznavali prije samo nekoliko godina”, rekla je klimatologinja Katharine Hayhoe sa Univerziteta Texas Tech.
Okeani, led i vremenski ekstremi mijenjaju planetu
Naučnici smatraju da se Zemljin energetski disbalans posljednjih godina gotovo udvostručio. Satelitska mjerenja pokazuju da planeta apsorbuje više sunčeve energije nego što je vraća u svemir, dijelom zbog topljenja ledenih površina i mogućeg smanjenja reflektirajućih oblaka.
Posebnu zabrinutost izaziva topljenje ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika, koje ubrzava rast nivoa mora. Globalni nivo okeana već je porastao više od 21 centimetar od 1880. godine, a do kraja stoljeća mogao bi porasti i do dva metra.
Istovremeno, stručnjaci upozoravaju na moguće slabljenje Atlantske meridionalne prevratne cirkulacije (AMOC), ključnog sistema morskih struja koji reguliše klimu u Evropi i Sjevernoj Americi. Klimatolog Stefan Rahmstorf procjenjuje da je vjerovatnoća značajnog slabljenja tog sistema tokom ovog stoljeća porasla sa pet na više od 50 posto.
“U drugim oblastima društva ne prihvatamo ni približno ovakav nivo rizika. Kada govorimo o AMOC-u, čak je i pet posto bilo previše, a sada govorimo o više od 50 posto“, upozorava Rahmstorf.
Energetska tranzicija napreduje, ali posljedice su već vidljive
Iako emisije ugljendioksida posljednjih godina uglavnom stagniraju, naučnici naglašavaju da će morati pasti na nulu kako bi se zaustavilo dalje zagrijavanje planete. Ohrabruje činjenica da solarna energija, baterijski sistemi, električna vozila i toplotne pumpe postaju sve konkurentniji fosilnim gorivima, a solarna energija danas predstavlja najbrže rastući izvor električne energije u svijetu.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će i uz uspješnu energetsku tranziciju svijet morati živjeti s toplijom klimom i češćim ekstremnim vremenskim pojavama. Rekordne vrućine, obilne padavine, dugotrajne suše i razorni požari već postaju nova stvarnost za mnoge dijelove svijeta.
“Najveći izazov danas nije razumjeti nauku, već pretvoriti ta saznanja u informacije koje ljudi mogu koristiti pri donošenju odluka u svakodnevnom životu, na poslu i u svojim zajednicama“, izjavila je Sarah Kapnick, direktorica za klimatsko savjetovanje u JPMorgan Chaseu.
Prema procjenama stručnjaka, naredne godine obilježit će ne samo nastavak globalnog zagrijavanja već i potraga za načinima prilagođavanja svijetu u kojem ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji i intenzivniji, navodi Bloomberg.
