Umjetna inteligencija mijenja proizvodnju: Tvornice budućnosti mogle bi povećati produktivnost i do 60 posto
Umjetna inteligencija, automatizacija i digitalni sistemi mijenjaju način na koji se proizvodi širom svijeta, a koncept “fabrike budućnosti” mogao bi povećati produktivnost proizvodnih pogona i do 60 posto, pokazuje analiza BCG Institutea. Nova era industrije mijenja i dosadašnja pravila konkurentnosti.
Prema izvještaju Boston Consulting Groupa (BCG) i BCG Institutea pod nazivom “Kako fabrike budućnosti mijenjaju isplativost proizvodnje”, uspjeh kompanija više neće zavisiti prvenstveno od troškova rada, već od sposobnosti da osmisle i uvedu napredne proizvodne sisteme. Analiza, koja kombinuje rezultate globalnog istraživanja među 1.000 proizvođača i kvantitativne procjene BCG-a, pokazuje da bi modernizacija proizvodnje u zemljama s visokim troškovima mogla postati konkurentnija opcija od preseljenja pogona u zemlje s jeftinijom radnom snagom.
Bez prelaska na model tvornice budućnosti, proizvodnja vrijedna oko 1,03 biliona dolara mogla bi biti premještena iz Zapadne Evrope, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama ugrožena dodatna proizvodnja vrijedna 440 milijardi dolara.
“Proizvođači ulaze u novu eru u kojoj konkurentnost više ne određuju samo troškovi, već sposobnost da se proizvodni procesi iz temelja redizajniraju i optimiziraju”, rekao je Daniel Kuepper, izvršni direktor i viši partner u BCG-u. AI mijenja odluke o lokaciji proizvodnje U modelu fabrike budućnosti proizvodni sistem posmatra se kao cjelina, od početka do kraja procesa.
Troškovi više nisu jedini faktor
Primjena umjetne inteligencije omogućava istovremeno smanjenje potrošnje energije i materijala, bolje korištenje kapaciteta, veću kvalitetu proizvoda i efikasnije poslovanje. Zbog toga troškovi rada i logistika više nisu jedini ključni faktori pri izboru lokacije proizvodnje. Sve važniju ulogu imaju sposobnost fabrike da se transformiše u visokoučinkovit proizvodni pogon, posebno u vrijeme geopolitičkih nestabilnosti i poremećaja u lancima snabdijevanja.
Koristi od novih tehnologija, međutim, nisu iste za sve sektore. Industrije s visokim troškovima rada najviše mogu profitirati od automatizacije i optimizacije procesa, dok sektori poput prehrambene industrije i proizvodnje pića najveću prednost ostvaruju približavanjem proizvodnje krajnjim kupcima zbog visokih logističkih troškova.
Za uspješnu transformaciju ključni su i stručni kadrovi te digitalna infrastruktura. Čak 87 posto ispitanika u istraživanju BCG Institutea smatra da će pristup potrebnim znanjima i vještinama biti još važniji za razvoj fabrika budućnosti, dok 69 posto naglašava značaj kvalitetne digitalne infrastrukture.
Nova karta globalne industrije
Transformacija proizvodnje posebno bi mogla utjecati na evropsku industriju. Za zemlje Zapadne Evrope i nordijske zemlje, fabrike budućnosti predstavljaju mogućnost očuvanja konkurentnosti kroz veću efikasnost u sektorima poput automobilske industrije, prerade hrane i odbrambene industrije. Istovremeno, Istočna Evropa dobija novu stratešku ulogu kao industrijsko središte unutar evropskog proizvodnog sistema.
Zemlje poput Poljske, Mađarske i Češke već su se pozicionirale kao važni centri automobilske industrije, proizvodnje električnih komponenti i industrijske opreme. Ipak, konkurencija iz južne i jugoistočne Azije ostaje snažna, posebno u radno intenzivnim sektorima. Dugoročna konkurentnost zavisit će od brzine usvajanja automatizacije, digitalizacije proizvodnje i razvoja novih vještina radne snage.
Prema BCG-u, tvornice budućnosti stvaraju prednost koja se dodatno povećava kroz korištenje podataka. Sistemi zasnovani na umjetnoj inteligenciji postaju precizniji kroz svaki novi proizvodni ciklus, unapređujući prediktivno održavanje, planiranje i ukupnu efikasnost. Zbog toga kompanije sve manje mogu posmatrati odluke o proizvodnji samo kroz pitanje troškova.
Nova industrijska konkurencija zahtijevat će povezivanje tehnološke transformacije, lokacijske strategije i sposobnosti stvaranja vrijednosti kroz napredne proizvodne sisteme.
