Kako školjke i alge pomažu Iranu u blokadi Hormuškog moreuza
Više od 800 trgovačkih brodova i oko 20.000 mornara mjesecima je zarobljeno u Perzijskom zaljevu nakon eskalacije sukoba u Iranu krajem februara, a sada se brodarska industrija suočava s novim problemom: morski organizmi i ekstremni vremenski uslovi počeli su nanositi ozbiljnu štetu plovila koja stoje usidrena ili plutaju bez kretanja.
Kako navodi ugledni britanski magazin Financial Times, rast temperatura vode dovodi do ubrzanog prekrivaja trupova brodova algama, školjkama, vitičarima i meduzama, što povećava otpor plovila, smanjuje efikasnost motora i otežava eventualni izlazak iz regiona kada se pomorski saobraćaj ponovo otvori.
Hormuški moreuz ostaje gotovo zatvoren
Direktor norveške brodarske kompanije Wallenius Wilhelmsen, Lasse Kristoffersen, izjavio je da njihov brod zaglavljen u Zaljevu već pokazuje ozbiljne znakove obrastanja.
“Kada se brod ne kreće i samo pluta u toplim vodama, dolazi do intenzivnog nakupljanja morskih organizama”, rekao je Kristoffersen.
Problem nije samo estetske prirode. Obrastanje trupa povećava potrošnju goriva zbog dodatnog otpora, dok pijesak i morski organizmi začepljuju zaštitne mreže i cjevovode unutar sistema broda.
Hormuški moreuz je od marta praktično je zatvoren za većinu međunarodnog pomorskog saobraćaja, nakon sukoba između Irana i američko-izraelskih snaga.
Prema riječima brodarskih rukovodilaca i savjetnika, brodovima je prolaz dozvoljen samo ako države direktno pregovaraju s Iranom ili ukoliko se plati naknada islamskoj Revolucioarnoj gardi Irana.
Direktor njemačkog brodarskog giganta Hapag-Lloyd Rolf Habben Jansen izjavio je da je jedan njihov brod koji je uspio napustiti Zaljev morao ploviti znatno sporije zbog ogromne količine vitičara na trupu i propeleru.
Kompanija je saopštila da su morski organizmi prekrili gotovo cijeli propeler i veliki dio trupa, dok je oko 40 posto donjeg dijela broda bilo zahvaćeno naslagama.
Magazin napominje kako politički zastoj između administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i Irana ne pokazuje znakove smirivanja. Trump je prošle sedmice izjavio da je iranski prijedlog mirovnog sporazuma “neprihvatljiv” te da je prekid vatre “na aparatima”.
Psihološki pritisak i nestašica dijelova
Kriza sve više pogađa i same mornare. Mnogi su na brodovima zarobljeni više od 70 dana, a problemi sa snabdijevanjem i održavanjem dodatno se pogoršavaju.
Manoj Yadav rekao je za Financial Times da posade teško dolaze do rezervnih dijelova, jer vlasnici brodova iz sigurnosnih razloga izbjegavaju slanje manjih plovila do usidrenih tankera i teretnih brodova.
Na jednom brodu GPS sistem nije radio više od dvije sedmice jer zamjenski dio nije mogao biti dostavljen. U normalnim okolnostima, takva isporuka trajala bi jedan ili dva dana.
Pomorske humanitarne organizacije upozoravaju da su mnogi članovi posada psihološki iscrpljeni, bez dovoljno posla, interneta i redovne komunikacije s porodicama.
“Za njih je ovo postalo neka vrsta zatvora”, rekao je Yadav.
Neke kompanije uspjele su organizovati smjene posada, uključujući tankerskog operatera TORM, ali brodari upozoravaju da sve manje pomoraca želi prihvatiti angažmane na brodovima koji ulaze u Zaljev zbog neizvjesne sigurnosne situacije.
