Nobelova nagrada za mir otvorila pitanja o insajderskim opkladama na Polymarketu
Prošle sedmice, norveški Nobelov komitet, objavio je da ovogodišnja Nobelova nagrada za mir ide venezuelskoj opozicionoj liderki Maríi Corini Machado za njen „neumorni rad na promoviranju demokratskih prava naroda Venezuele i njenu borbu za pravedan i miran prijelaz s diktature na demokratiju“.
To je bilo iznenađenje. Na dva najveća predikcijska tržišta, Polymarket i Kalshi, Machado je zaostajala iza Julije Navalnaje, udovice ruskog disidenta Alekseja Navalnog i predsjednika Donalda Trumpa, čije je posredovanje u prekidu vatre između Hamasa i Izraela ove sedmice izazvalo pozive da upravo on dobije ovu nagradu.
Međutim, nešto neobično dogodilo se dan prije nego što je nagrada zvanično dodijeljena. U 18:30 po istočnom vremenu, vjerovatnoća da će Machado osvojiti nagradu iznosila je svega 3,6 posto. Do 19:00 porasla je na 39 posto, zatim na 65 posto do 19:30, da bi u 20:00 dostigla čak 73 posto. Manje od deset sati kasnije, Nobelov komitet je objavio da je upravo ona ovogodišnja dobitnica.
Ekonomista Jason Furman, profesor na Harvardu i bivši predsjedavajući Savjeta ekonomskih savjetnika predsjednika Obame, napisao je na mreži X da nagli skok izgleda kao insajderska trgovina.
Furman nije jedini koji je ovakvog mišljenja. Postoji određena ironija u tome da se čak i oko Nobelove nagrade za mir mogu naći insajderi spremni da trguju na osnovu onoga što znaju.
Problem je u tome što to zapravo nije nužno protiv pravila. Predikcijska tržišta su većinom neregulisana oblast. Kao što je Molly White napisala u svom biltenu Citation Needed od 16. septembra 2025. godine, zakoni o insajderskoj trgovini, koje provodi američka Komisija za vrijednosne papire (SEC), ne primjenjuju se ovdje. Ovo nisu papiri od vrijednosti, već ugovori koje, ako ih iko nadgleda, nadzire Komisija za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC).
Taj pravni vakuum ostavlja dosta prostora za djelovanje. Prošlog mjeseca, milijarder Bill Ackman je predložio na mreži X da gradonačelnik New Yorka, Eric Adams, „uloži veliku opkladu na Polymarketu na Andrewa Cuoma, a zatim objavi svoje povlačenje“ iz ovogodišnje izborne trke u novembru. „Na Polymarketu nema insajderske trgovine“, napisao je Ackman.
Polymarket je ove sedmice dobio investiciju od 2 milijarde dolara od kompanije Intercontinental Exchange, vlasnika njujorške berze, čime je vrijednost Polymarketa narasla na 9 milijardi dolara, a osnivača Shaynea Coplana učinila najmlađim milijarderom na svijetu. Godine 2022, Polymarket je bio kažnjen zbog ponude neregistrovanih ugovora vezanih za događaje, a sada posluje izvan SAD-a, i dalje obrađujući milijarde dolara u opkladama. Kalshi, njegov pandan koji je regulisan u SAD-u, podliježe nadzoru CFTC-a, ali sa malo stvarnog provođenja pravila i bez jasne zabrane insajderima da koriste privatne informacije. Kalshi je nedavno objavio da je završio rundu finansiranja od 300 miliona dolara, čime je vrijednost firme dostigla 5 milijardi dolara.
Neki stručnjaci tvrde da je insajderska trgovina važna komponenta predikcijskih tržišta. U oktobru prošle godine, u kripto publikaciji Decrypt, ekonomista Robin Hanson sa Univerziteta George Mason, jedan od prvih zagovornika predikcijskih tržišta, rekao je da dozvoljavanje insajderima da trguju čini šanse preciznijim. „Ako je poenta predikcijskih tržišta da dobijemo tačne informacije“, rekao je, „onda svakako želite da dozvolite insajderima da trguju.“
Drugi se ne slažu i smatraju da je to loša ekonomija. Ekonomista sa Dartmoutha, Eric Zitzewitz, rekao je za Decrypt da insajderska trgovina obeshrabruje obične učesnike, što na kraju smanjuje tačnost tržišta.
Bilo kako bilo, gotovo niko to zaista ne nadgleda. Predikcijska tržišta postoje negdje između tržišta terminskih ugovora i kladionica, a regulatori ih uglavnom tretiraju kao ove druge. Ova tržišta mogu biti zabavna i čak korisna, ali ponekad ljudi koji ulažu najveće sume već znaju ishod.
Brandon Kochkodin, Forbes
