Zašto Addiko još nije odlučen

Ljeto nije usporilo bankarsko tržište jugoistočne Evrope. Transakcija vezano za preuzimanje Addiko bank AG, još uvijek nije privedena kraju, a rok za prihvatanje ponude ističe 22. jula 2026. godine.

Dva velika igrača su u igri, austrijska Raiffeisen International Bank (RBI) i slovenačka NLB, ali se čini da tas na vagi drži Alta Grupa, koja i dalje stoji uz ponudu RBI-a, iako je NLB izašao sa izdašnijom ponudom po dionici.

Hronologija preuzimanja

Podsjećamo, Raiffeisen Bank International prva je objavila namjeru preuzimanja Addiko banke, nudeći tada 23,05 eura po dionici, dok je dan kasnije NLB objavila ponudu od 29 eura po dionici.

Krajem maja i početkom juna NLB podigla je ponudu na 33,5 eura po dionici, dok je RBI svoju ponudu podigla na 26,50 eura, te objavila kako ju je podržalo 50,42 posto dioničara Addiko Bank AG.

Kao odgovor, NLB ponovo izlazi sa novom ponudom od 37 eura, što je za oko 40 posto više nego što je po dionici ponudila RBI.

Upravni odbor Addiko banke u početku je preporučio dioničarima prhvatanje Reiffeissenove ponude, ali je, nakon povećanja NLB-ove ponude, klima postala toplija, te danas, kako su saopćili, neće ni preporučiti ni odvraćati dioničare od prodaje dionica NLB-u. Ipak, dodaju da slovenački ponuđač nema pisma podrške većih investitora NLB-a te da se suočava s regulatornim preprekama u Hrvatskoj. Obje ponude za preuzimanje uvjetovane su pragom prihvatanja od 75%, koji može biti snižen na 50%.

Osim razlike u cijeni koju nude dvije banke, drugačiji su i planovi NLB-a i RBI vezano za dalje poslovanje Aaddiko banke. Dok NLB planira da Addikove banke integriše sa svojim poslovanjem na tržištima gdje se poklapaju, te tako postane vodeća grupacija u ovom dijelu Evrope, RBI planira Addikova poslovanja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori prodati partneru (Alta Group), dok bi RBI zadržao poslovanja u Hrvatskoj i Sloveniji.

Kako je Forbes BiH ranije pisao u slučaju da preuzimanje bude uspješno, za NLB ovo bi značio i ulazak na hrvatsko tržište, ali do sada nije uspjela zbog dugotrajnog spora. Naime, raspadom Jugoslavije 1991. stara Ljubljanska banka je likvidirana, a štednja više od 130.000 štediša u Hrvatskoj nije vraćena. Problem je godinama bio trn u odnosima između dvije države.

S druge strane, preuzimanjem Addika, RBI bi ojačao svoju poziciju na hrvatskom tržištu, gdje bi postao četvrta banka po ukupnoj imovini, i ponovo ušao na slovenačko tržište, gdje vidi potencijal u korporativnom i investicijskom bankarstvu te segmentu MSP-ova.

I dok RBI, koji je trenutno u prednosti, jer prema objavi u rukama drži prihvaćen paket, nešto iznad 50% dionica, NLB još uvijek ne objavljuje koliko je dioničara prihvatilo njihovu ponudu.

Ko su najveći dioničari

Najveći dioničari Addiko Bank AG su austrijska S-Quad Handels- und Beteiligungs (9,99%), srbijanska AikBank i slovenačka Gorenjska Banka zajedno (9,69%), Alta Group (9,63%) i EBRD (8,40%).

Alta Group je već ponudila svoj udio u okviru RBI-jeve ponude, te uprkos tome što je NLB povećala ponudu, i dalje ostaje uz ponudu RBI.

“RBI namjerava zaključiti transakcijski ugovor s Alta Group doo (Srbija), jednim od dioničara Addiko banke, između ostalog o predviđenoj prodaji (Carve-Out) od strane Addiko Bank AG Addiko Bank ad Beograd (Srbija), Addiko Bank dd Sarajevo, Addiko Bank dd Banja Luka (obje Bosna i Hercegovina) i Addiko Bank AD Podgorica (Crna Gora), pod uslovom da Addiko Bank AG uspješno završi dobrovoljnu javnu ponudu za prodaju. Prodajna cijena za Carve-Out će odgovarati fer tržišnoj vrijednosti podružnica koje se prodaju”, naveli su iz RBI.

Dioničari koji su prihvatili ponudu RBI i dalje imaju pravo na povlačenje svojih izjava.

Epilog transakcije trebao bi biti poznat nakon 22. jula, kada ističe rok za prihvatanje ponuda.