Upozorenje Harvarda: Amerika već troši milijarde dnevno, a pravi račun rata s Iranom tek stiže

Rat u Iranu već sada nosi ogroman finansijski teret za Sjedinjene Američke Države, a prema procjenama stručnjaka s Harvard Kennedy School, konačni račun za američke porezne obveznike mogao bi premašiti nevjerovatnih bilion dolara, i to znatno više nego što se trenutno javno prikazuje.

Ekonomska analitičarka Linda Bilmes podsjeća da su slične greške pravljene i ranije. Nakon rata u Iraku 2003. godine, Congressional Budget Office procijenio je troškove na oko 500 milijardi dolara, ali su kasnije analize pokazale da je stvarna cijena bila višestruko veća. Zajedno s ekonomistom Joseph Stiglitz izračunala je da je taj rat koštao više od 2 biliona dolara, dok su ukupni troškovi ratova u Iraku i Afganistanu kasnije procijenjeni i do 6 biliona.

Danas, tvrdi Bilmes, historija se ponavlja.

„Sigurna sam da će rat u Iranu koštati najmanje bilion dolara, moguće je da smo već dostigli tu cifru“, izjavila je tokom razgovora na Harvardu.

Iako su početne procjene govorile o oko milijardu dolara dnevno, stvarni troškovi već su značajno viši. Pentagon je, prema dostupnim podacima, samo u prvoj sedmici potrošio više od 11 milijardi dolara. Analize American Enterprise Institute sugeriraju da je do početka aprila ukupni trošak mogao preći 35 milijardi.

Kada se to rasporedi na domaćinstva, prvi mjesec rata koštao je prosječnu američku porodicu oko 260 dolara, što na prvi pogled ne djeluje dramatično, ali uz više od 150 miliona poreskih obveznika, ukupni iznos rapidno raste. Trenutne procjene govore da dnevni trošak dostiže oko 2 milijarde dolara.

Predsjednik Donald Trump u više navrata je tvrdio da bi rat mogao uskoro završiti, dok paralelno traju pregovori s Iranom i vojna blokada Hormuškog moreuza. Ipak, iza političkih poruka stoji drugačija finansijska slika. Prema pisanju The Washington Post, Pentagon je već zatražio dodatnih 200 milijardi dolara za nastavak operacija.

Skriveni troškovi koji dolaze kasnije

Bilmes naglašava da javnost najčešće vidi samo direktne troškove borbi, municiju i vojnu opremu, ali pravi izdaci dolaze kasnije i traju godinama.

Prema procjenama Center for Strategic and International Studies, već u prvim danima rata potrošene su milijarde na oružje, gubitke i operacije. No, dodatni trošak nastaje kada se ta oprema mora nadomjestiti, često po znatno višim cijenama zbog poremećaja u lancima snabdijevanja i globalnih kriza.

Poseban problem predstavlja nesrazmjer u troškovima ratovanja. Iran koristi relativno jeftine dronove koji koštaju desetine hiljada dolara, dok američki sistemi za njihovo obaranje vrijede i po nekoliko miliona dolara po jednom projektilu.

Drugim riječima, svako obaranje je višestruko skuplje od same prijetnje.

Dugoročne posljedice, dug i veterani

Najveći finansijski teret, prema Bilmes, dolazi nakon završetka rata. Troškovi zdravstvene zaštite i invalidnina za veterane kontinuirano rastu. Department of Veterans Affairs je već isplatio gotovo 195 milijardi dolara za milione veterana i njihovih porodica.

Iskustvo iz prethodnih ratova pokazuje da veliki broj vojnika kasnije traži neku vrstu invalidnine, često zbog dugoročnih zdravstvenih problema uzrokovanih ratnim uslovima.

Uz to, planirano povećanje vojnog budžeta dodatno komplikuje situaciju. Trump predlaže značajno povećanje izdvajanja za odbranu, što bi moglo značiti stotine milijardi dolara dodatne potrošnje svake godine, indirektno povezane s ratom u Iranu.

Sve to dolazi u trenutku kada američki javni dug već iznosi oko 39 biliona dolara. Za razliku od ranijih ratova, danas se znatan dio troškova finansira zaduživanjem uz visoke kamate, što dodatno opterećuje budžet.

„Ratovi uvijek traju duže i koštaju više nego što očekujemo, a posljedice osjećamo decenijama“, upozorava Bilmes.

Na kraju, zaključak je prilično sumoran, najveći dio tog novca neće donijeti trajnu vrijednost, već će, kako kaže, završiti „u pijesku“, dok će teret otplate ostati generacijama koje dolaze.