Dramatičan pad cijena nafte nakon iranske poruke o otvaranju Hormuškog moreuza
Cijene nafte naglo su pale nakon što je Iran saopćio da će Hormuški moreuz biti potpuno otvoren za komercijalne brodove tokom ostatka primirja u ratu između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.
Nakon ove objave, cijena barela Brent nafte spustila se na 88 dolara, odnosno oko 65 funti, iako je ranije tokom petka prelazila 98 dolara.
Hormuški moreuz predstavlja uski morski prolaz južno od Irana, kroz koji se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je iransku izjavu, ali pomorske organizacije i dalje provjeravaju njenu vjerodostojnost.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da je prolaz kroz Hormuški moreuz potpuno otvoren za sve komercijalne brodove tokom preostalog trajanja primirja.
Globalna tržišta reagovala su pozitivno, pa je indeks S&P 500, koji prati najveće kompanije u SAD-u, porastao za 1,2 posto. Berzanski indeksi u Parizu i Frankfurtu završili su dan s rastom od oko 2 posto, dok je londonski FTSE 100 zabilježio rast od 0,7 posto.
Hormuški moreuz bio je praktično zatvoren otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem februara izveli vojne napade na Iran.
Promet tankera kroz ovaj prolaz bio je sveden na minimum, što je značajno smanjilo dostupnost nafte i plina na svjetskom tržištu i uzrokovalo nagli rast cijena.
Prije početka sukoba, Brent nafta trgovala se ispod 70 dolara po barelu. Tokom eskalacije sukoba cijena je premašila 100 dolara, a u martu dostigla i više od 119 dolara. Kasnije u petak ponovo je porasla na 92 dolara.
Iako Iran tvrdi da je moreuz potpuno otvoren, a Trump izražava zadovoljstvo, međunarodna pomorska organizacija BIMCO upozorava na i dalje prisutne rizike.
Jakob Larsen iz BIMCO-a naglasio je da nije jasno kakva je situacija s mogućim minskim prijetnjama u zoni razdvajanja plovidbe, te da brodarske kompanije trebaju razmotriti izbjegavanje tog područja.
To znači da se ova ruta trenutno ne može smatrati potpuno sigurnom za prolazak.
Istovremeno, Međunarodna pomorska organizacija pokušava utvrditi detalje iranske najave, dok podaci o kretanju brodova pokazuju minimalan promet.
Generalni sekretar IMO-a Arsenio Dominguez poručio je da se provjerava da li je ponovno otvaranje moreuza u skladu sa slobodom plovidbe za sve trgovačke brodove i sigurnim prolaskom prema postojećim pravilima.
Nagla poskupljenja nafte prethodno su dovela do rasta cijena goriva za vozače, ali i izazvala zabrinutost zbog snabdijevanja avionskim gorivom, što je otvorilo mogućnost otkazivanja letova.
Zatvaranje ovog ključnog morskog pravca prekinulo je i važan lanac snabdijevanja đubrivima koja koriste poljoprivrednici, što bi moglo dovesti do rasta cijena hrane.
Kroz Hormuški moreuz prolazi oko trećine ključnih hemikalija za proizvodnju đubriva, a njihove cijene su znatno porasle od početka sukoba.
Ipak, nekoliko sati prije Araghchijeve izjave, britanska automobilska organizacija RAC saopćila je da su cijene benzina i dizela u Ujedinjenom Kraljevstvu prvi put blago pale od početka rata.
Cijene na pumpama počele su padati u četvrtak i nastavile u petak, iako je punjenje rezervoara i dalje znatno skuplje nego u februaru.
Iranska odluka o otvaranju moreuza uslijedila je nakon sporazuma o primirju između Izraela i Libana.
Donald Trump je ovu odluku pozdravio objavom na društvenim mrežama, navodeći da je Iran potvrdio potpuno otvaranje moreuza i spremnost za neometan prolaz.
Dodao je i da je Iran pristao da više nikada neće zatvoriti Hormuški moreuz niti ga koristiti kao sredstvo pritiska na svijet.
Ipak, u naknadnoj objavi naglasio je da će pomorska blokada Irana ostati na snazi dok se ne postigne trajni mirovni sporazum.
Uprkos svemu, pojedine kompanije koje se bave transportom nafte i plina ističu da se situacija na terenu još nije suštinski promijenila.
Jedan operater izjavio je da ne žele preuzimati nepotrebne rizike i da njihova kompanija neće biti među prvima koje će proći kroz moreuz.
Kompanija Stena Bulk, koja upravlja tankerima u toj regiji, saopćila je da pažljivo prati razvoj situacije i da će sigurnost posade i brodova ostati prioritet prije donošenja bilo kakvih odluka.
Ekonomista Kieran Tompkins iz Capital Economicsa ocijenio je da primirje, koje traje još devet dana, pruža vrlo ograničen vremenski prostor tankerima da uđu u moreuz, ukrcaju teret i izađu.
Dodao je da se promet vjerovatno još neko vrijeme neće vratiti na nivo prije rata, ali da postoji prilika da brodovi koji su ostali blokirani napuste područje.
Profesor ManMohan Sodhi upozorio je da će potrošači i dalje osjećati posljedice, čak i ako dođe do dugoročnog mirovnog rješenja, jer će lancima snabdijevanja biti potrebni mjeseci da se oporave.
Pad cijena nafte dolazi u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države produžile izuzeće od sankcija za rusku naftu, iako su ranije najavile da to neće učiniti.
Američko ministarstvo finansija saopćilo je da će do 16. maja biti dozvoljena isporuka i prodaja ruske nafte i naftnih derivata koji su već na moru, kako bi se povećala globalna ponuda.
Ova odluka, koja je prvobitno donesena u martu zbog rasta cijena izazvanog ratom, izazvala je kritike evropskih i kanadskih lidera, koji smatraju da bi mogla koristiti režimu Vladimira Putina.
