EKSKLUZIVNO Stigla nova vremena: Više od polovine radnika u BiH spremno na prekvalifikaciju zbog napretka umjetne inteligencije

featured image

14. jun 2024. 00:44

Novi izvještaj Boston Consulting Group, The Network i The Stepstone Group, a u koji je Forbes BiH imao ekskluzivni uvid, temeljen na anketi s više od 150,000 ispitanika iz 188 zemalja otkriva promjene u prioritetima i preferencijama na radnom mjestu.

Tri četvrtine ispitanika vjeruje da će GenAI stvoriti neku razinu poremećaja tržišta rada, a 57 posto je spremno na prekvalifikaciju.

U Bosni i Hercegovini se 55 posto radnika spremno prekvalificirati u svakom slučaju zbog budućeg uticaja umjetne inteligencije na tržište rada i radnu snagu, pokazuje ovogodišnje istraživanje Boston Consulting Group o tržištu rada nazvano “Promjena preferencija na tržištu rada u doba umjetne inteligencije”. To je za radnike u BiH dva postotna boda ispod globalnog prosjeka od 57 posto spremnih na prekvalifikaciju u svakom slučaju.

Ako je to nužno, spremno ih se prekvalificirati daljnjih 38 posto, dok se osam posto uopće nije spremno prekvalificirati. Zanimljivo, skoro polovica radnika smatra da će Gen AI transformirati njihove poslove, što implicira potrebu za značajnim prekvalificiranjem.

U BiH potrebni specijalizirani programi

GenAI

Prema sektorima, radnici u tehnološki intenzivnim sektorima, kao što su IT i digitalizacija, pokazuju posebno visoku spremnost za prekvalifikaciju, ali također i radnici u sektorima istraživanja, te transporta li logistike. S druge strane, radnici u tradicionalnijim industrijama također prepoznaju potrebu za sticanjem novih vještina koje su relevantne za moderno tržište rada.

Iako je spremnost za prekvalifikaciju visoka, radnici u BiH također ističu potrebu za boljim pristupom obrazovnim programima i resursima. To uključuje pristup obukama, radionicama i kursevima koji su relevantni za nadogradnju vještina. Također, očekuju da će poslodavci i vlada pružiti podršku u procesu prekvalifikacije, bilo kroz financijsku pomoć, fleksibilnost u radnom vremenu ili kroz razvoj specifičnih programa koji ciljaju na prekvalifikaciju radne snage.

Istraživanje je pokazalo kako u BiH 39 posto radnika redovito koristi umjetnu inteligenciju, najčešće za istraživanje i razvoj, administrativne zadatke i pisanje.

GenAI

Svaka generacija ima svoj interes

Što se tiče onoga što je danas na radnom mjestu važno radnicima u Bosni i Hercegovini, razlike su najvidljivije u različitim dobnim skupinama:

Mlađi od 20 godina i 21-30 godina

Sigurnost posla i finansijska kompenzacija su vrlo važni za mlade radnike. Ova grupa teži stabilnosti u karijeri uz dobru zaradu kako bi podržali svoje rastuće financijske potrebe.

Mogućnosti za karijerni razvoj i obrazovanje također su bitni, s obzirom na njihovu želju za napredovanjem i profesionalnim usavršavanjem.

2. 31-40 godina i 41-50 godina

Dobar balans između posla i privatnog života postaje sve važniji kako radnici ulaze u srednje godine. Ova grupa cijeni fleksibilnost koja im omogućava više vremena za obitelj i osobne aktivnosti.

Sigurnost posla ostaje ključan faktor, uz naglasak na stabilnost koja omogućava dugoročno planiranje.

3. 51-60 godina i stariji od 60 godina

Sigurnost posla i reputacija poslodavca su izuzetno važni za radnike u ovim godinama, jer se približavaju razdoblju penzionisanja i cijene stabilnost.

Zdravstvene prednosti i povlastice povezane s radom također su bitni, budući da zdravstveni aspekti postaju prioritet.

„Što se tiče radnika u Bosni i Hercegovini, kod njih prepoznajemo skepticizam u konstantnoj utrci za time da ostanu konkurentni na tržištu rada i zabrinutost zbog utjecaja novih tehnologija, primarno generativne umjetne inteligencije na radna mjesta danasnjice. Ipak, Bosna i Hercegovina aktivno prati svjetske trendove u usvajanju GenAI tehnologije u tipičnim industrijama – poput ITa, istraživanja i razvoja i financijskim uslugama”, komentirala je Nataša Bišćan Filipović iz Boston Consulting Group

Nataša Bišćan Filipović, BCG / Foto: BCG Josip Jagić

Umjetnom inteligencijom se koristi 39% radnika u BiH

Prema informacijama iz izvještaja “Decoding Global Talent 2024”, u Bosni i Hercegovini su određene profesije značajno koristile umjetnu inteligenciju (AI) za različite svrhe. Evo nekoliko ključnih profesija i kako su koristile AI:

Istraživanje i razvoj:

Profesionalci u ovom sektoru koristili su AI za poboljšanje procesa istraživanja, ubrzavanje eksperimentalnih procedura i analizu velikih skupova podataka za inovacije u različitim industrijama.

IT sektor:

U IT sektoru, AI se koristi za razvoj softvera, automatizaciju testiranja, sigurnosne aplikacije, i upravljanje mrežnim operacijama. AI tehnologije su ključne za optimizaciju poslovanja i povećanje efikasnosti.

Finansijske usluge:

Bankarski sektor i finansijske institucije koriste AI za analizu rizika, otkrivanje prevara, automatizaciju korisničkih usluga i personalizaciju financijskih proizvoda za klijente.

Zdravstvo:

U zdravstvenom sektoru, AI pomaže u dijagnostici, obradi medicinskih podataka, personaliziranoj medicini i upravljanju kliničkim operacijama, što doprinosi boljoj i bržoj zdravstvenoj skrbi.

Marketing i oglašavanje:

AI se koristi za analizu ponašanja potrošača, ciljano oglašavanje, optimizaciju kampanja i sadržaja, te predviđanje trendova tržišta kako bi se poboljšala efektivnost marketinških strategija.

GenAI

Svijet ne čeka ni na koga

Zanimljivo, utjecaj umjetne inteligencije očit je u onome što tražitelji posla širom svijeta žele na svom idealnom radnom mjestu. Sigurnost posla bila je najvažniji faktor za radnike u istočnoj i južnoj Aziji, posebno među onima koji smatraju da AI ima više utjecaja na njihov budući rad.

Učenje i razvoj bili su na vrhu liste za Bliski Istok i Sjevernu Afriku, subsaharsku Afriku i Latinsku Ameriku, naglašavajući snažnu želju za prilagodbom, napredovanjem i unaprjeđenjem vještina u evoluirajućem okruženju. Vrlo konkurentna tržišta rada posljednjih godina i snažna pregovaračka pozicija radnika odraženi su u tome što je financijska kompenzacija glavni prioritet za Amerikance i Kanađane, dok je ravnoteža između posla i privatnog života najvažnija za Europljane.