PM2,5 čestice: Nevidljiva opasnost koja smanjuje koristi tjelovježbe

Redovno vježbanje smanjuje rizik od smrtnosti, ali novo istraživanje upozorava da zagađen zrak može znatno smanjiti ove zdravstvene koristi. Zdravstvene prednosti redovnog vježbanja značajno opadaju u područjima sa zagađenim zrakom, sugerira nova analiza koju prenosi Euronews.
Ljudi koji redovno vježbaju imaju niži rizik od smrtnosti uopšte. Međutim, izloženost visokim nivoima zagađenja zraka može s vremenom smanjiti tu zaštitu, posebno kada je riječ o raku i srčanim bolestima, prema istraživanju objavljenom u časopisu BMC Medicine.
Rezultati ukazuju da je tjelesna aktivnost korisna za zdravlje čak i u zagađenim područjima, ali da poboljšanje kvalitete zraka može maksimalno povećati ove koristi, navode istraživači.
„Naše istraživanje pokazuje da toksični zrak može, u određenoj mjeri, blokirati koristi od vježbanja, iako ih u potpunosti ne eliminira,“ rekao je Andrew Steptoe, jedan od autora studije i profesor psihologije i epidemiologije na University College London.

„Ovi rezultati dodatni su dokaz štete koju zagađenje sitnim česticama može nanijeti našem zdravlju,“ dodao je u izjavi. Steptoeov tim analizirao je podatke više od 1,5 miliona odraslih osoba koje su praćene više od 10 godina u Velikoj Britaniji, Danskoj, SAD-u, Taiwanu i Kini.
Istraživači su se fokusirali na vrstu zagađenja zraka poznatu kao fine čestice, ili PM2,5. Ove čestice, koje nastaju izgaranjem uglja i drugih fosilnih goriva, emisija vozila, spaljivanja otpada i drugih izvora, toliko su male da mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru i utjecati na srce i pluća.
Osobe koje su vježbale najmanje 2,5 sata sedmično umjereno ili intenzivno imale su za 30 posto manju šansu za smrt tokom perioda praćenja u poređenju s osobama koje su vježbale rjeđe.
Međutim, ako su živjeli u područjima sa nivoom zagađenja zraka iznad 25 mikrograma po kubnom metru zraka (μg/m³), smanjenje rizika za vrlo aktivne osobe palo je na 12 do 15 posto, pokazalo je istraživanje.
Zaštitne koristi vježbanja dodatno su se smanjivale na višim nivoima zagađenja, iznad 35 μg/m³, prag u kojem živi 36 posto globalne populacije, navodi studija.
Druga istraživanja povezala su zagađenje zraka sa respiratornim i srčanim bolestima, kao i sa neurološkim poremećajima poput Parkinsonove bolesti i demencije.
„Ne želimo obeshrabriti ljude da vježbaju na otvorenom,“ rekla je Paola Zaninotto, jedna od autora studije i profesorica medicinske i socijalne statistike na UCL-u.
„Provjera kvalitete zraka, odabir čišćih ruta ili smanjenje intenziteta vježbanja u danima sa zagađenim zrakom može pomoći da ostvarite maksimalne zdravstvene koristi od vježbanja,“ dodala je.
Studija ima neka ograničenja, posebno jer je većina analize provedena u bogatim zemljama. To znači da rezultati možda ne važe za siromašnije regije gdje je zagađenje zraka još veće.
Istraživači također nisu imali podatke o kvaliteti unutarnjeg zraka ili ishrani ljudi, što bi također moglo utjecati na rezultate. Ipak, rezultati su ostali konzistentni čak i nakon uzimanja u obzir faktora kao što su prihodi, obrazovanje, pušenje i zdravstveni status.
Ukupno, istraživači kažu da rezultati podržavaju napore za čišćenje zagađenog zraka širom svijeta.
„Vjerujemo da su čist zrak i tjelesna aktivnost oba važna za zdravo starenje, te stoga podržavamo veće napore za smanjenje nivoa zagađenja štetnog po zdravlje,“ rekao je Steptoe.