Startup iz Sarajeva razvija softver koji pomaže kardiolozima – Šabić: “Želimo napraviti prvi bosanski unicorn”
Ehokardiografija je jedna od najvažnijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja ljekarima omogućava da u realnom vremenu procijene izgled i funkcionisanje srca. Za ovu granu dijagnostike sarajevski medtech startup Horalix razvio je AI-potpomognuti softver, koji analizira snimke ultrazvuka srca nakon završenog pregleda i priprema mjerenja i podatke potrebna za izvještavanje. Ideja nije, pojašnjava za Forbes BiH Kerim Šabić, suosnivač i CEO Horalixa, da algoritam zamijeni kardiologa, već da preuzme dio repetitivnog posla koji ljekaru oduzima vrijeme.
Rezultati za kratko vrijeme
„Najjednostavnije objašnjenje je da je Horalix AI koji pomaže doktoru. Svi znamo kako izgleda odlazak kod kardiologa na ultrazvuk srca; doktor puno gleda, klikće po monitoru, pokušava da označi određene strukture i da ih izračuna. To je repetitivan posao koji doktor ne voli da radi i koji je, po meni, zastario. Ono što naš AI radi jeste da ubrzava taj proces i daje doktoru više vremena da se posveti pacijentu kao osobi, a ne samo brojkama na ekranu.“
Prema riječima Šabića, algoritam prikuplja snimke, obrađuje ih i u kratkom vremenu ima rezultate koje ljekar može koristiti u daljnjem radu.
„Naš AI skupi sve te videe, napravi naš algoritam, i spoji, u roku 10 sekundi dobijemo sve rezultate, preko 50 rezultata o srcu“, kaže Šabić.
U bolnicama u Sloveniji i BiH, interes pokazao i New York
Horalix je, pojašnjava nam, trenutno implementiran u UKC Maribor kao pilot projekat, gdje se provodi i validiranje koliko je software tačan. „Još smo u nekim bolnicama i u BiH u pilot programima. Sada smo čak dobili poziv iz nekih američkih bolnica iz New Yorka da testiramo tamo naš software. U državnim bolnicama smo u Sloveniji, a u privatnim u BiH. To znači da naš software više nije samo software koji je krenuo u Sarajevu, nego je već validirani software koji pomaže bolnicama da dobiju brže i bolje rezultate“, kaže Šabić.
Na razvoju softvera počeli su raditi prije dvije godine.
„Krenuli smo sa jednom inovativnijom aplikacijom koja je bila za prijedlog antibiotika za pacijenta. Kada bi doktor upisao neke podatke o pacijentu, aplikacija bi personalizovala antibiotik za pacijenta. I onda smo htjeli da uradimo nešto malo značajnije. Krenuli smo da radimo sa Stanfordom, s MIT-em, s Yaleom. Dobili smo podatke od KTH-a u Štokholmu, ultrazvučne videe od dosta pacijenata. Trenutno imamo podatke od 3,3 miliona videa za naš AI koji je istreniran“, pojašnjava Šabić i otkriva koja su im ciljana tržišta.
Ulazak u Techstars i NVIDIA programe
„Naše ciljano tržište je na početku Evropa, jer krećemo iz Sarajeva i Evropa nam je najbliža. Krajnji cilj je da se širimo i u Ameriku, zato što je puno veći potencijal u Americi nego u Evropi.
Prošle godine startup je u okviru programa Techstars Startup Community Partnership Founder Catalyst Fall, završio među tri najbolja, a potom postao i član NVIDIA Inception programa. Između prestižnih međunarodnih priznanja i softvera koji se koristi u bolnici ipak stoji dug put; od razvoja do kliničke validacije, integracije u bolničke sisteme i izgradnje održivog biznisa na međunarodnom tržištu.
“TechStars koji je bio organizovan u Sarajevu, jedna je od najboljih stvari koja se desila startupima, pogotovo u Sarajevu. Jer mi, inače, u Sarajevu smo malo zatvoreni, svi imaju neku ideju, ali niko neće da krene da je razvija. Razgovarao sam sa direktorom ASA bolnice koji mi je rekao da bismo trebali aplicirati za taj program. Aplicirali smo i ušli u top 20 ljudi na svijetu. Bilo je par timova iz Sarajeva i par timova iz Omahe i Istanbula.
Dobili smo nevjerovatan mentoring. Pričali smo s ljudima koji su krenuli sa sličnim stvarima, baš slično kao i ja, studentom medicine koji je razvio softver u koroni i sada je njegova kompanija unicorn, što znači da je dobio evaluaciju preko milijardu dolara. To nam je otvorilo vidike, onda smo dobili mentore koji su nam govorili šta da radimo, kako da radimo.
Dobili smo pristup stranim investicijama također. A za Nvidia Inception program dobili smo puno više resursa za razvijanje; tokene za cloud, da naša aplikacija može raditi bilo gdje na svijetu bez problema“, pojašnjava naš sagovornik.
Kako se ulazi u bolničke sisteme
Ulazak u bonički sistem govori on je težak i dug.
„Ali, to je i dobra stvar, jer nije suština AI-a da se što brže razvije i pomogne što više pacijenata za kratko vrijeme ako nije dovoljno siguran i dovoljno tačan. Nama su trebale dvije godine da polako krenemo ulaziti u bolnice, jer smo se fokusirali na tačnost. Kad mi dobijemo validaciju od bolnica i daju nam podatke i kažu: „Vaš software je tačan u prosjeku 95%, mi gledamo šta je netačno, zašto je taj prosjek 95%, što nije 100%. I te greške su i najvažniji podaci koje moramo popravljati, jer AI ne može biti još uvijek odgovoran za doktorove greške, dijagnozu, bilo šta. I kako mi to rješavamo? Mi imamo klasifikaciju u AI-ju koja kaže: ako daje neki rezultat i ne bude siguran u neki rezultat, on markira doktoru crvenim s porukom: „Provjeri ti ovaj rezultat. Mislimo da nije tačan, nismo sigurni.“
Kada je o etičkoj dimenziji korištenja umjetne inteligencije u zdravstvenim tehnologijam riječ, Šabić smatra kako je ona izuzetno važna.
Etička dimenzija
„To je jedna od najvažnijih stvari u bolnicama također. Mi pravimo u bolnicama posebne servere koji su u bolnici, koji ne trebaju uopšte internet da bi radile, gdje dakle, AI radi offline. Imamo također opciju, budući da smo dobili od NVIDIA Inception programa AWS kredite gdje možemo hostati naše servere bilo gdje na svijetu koji su ultra sigurni. Suština i privatnost AI-a je da mi ne uzimamo podatke od pacijenta, mi uzimamo samo video koji pomaže doktoru da analizira pacijenta“, kaže Kerim.
Startup scena u BiH
O tome kako ocjenjuje startup scenu iz Bosne i Hercegovine, kaže:
„Trenutno je još jako mala, ali se brzo i razvija. Upoznali smo nedavno još startupa koji imaju programere, developere, idejne tvorce, ljude iz marketinga, koji su nevjerovatni. I vidimo da se startup scena baš naglo povećava u Sarajevu. Ima dosta novih događaja i novih firmi koji podržavaju startupe.“
Iako je domaća startup scena manja od evropske, i evropska je kaže mala u usporedbi s američkom.
„U Evropi imamo problem sa regulacijama, sa politikom, sa raznim drugim stvarima koje usporavaju rast startupa. Najveći startupi iz Evrope se predstavljaju u Americi, zato jer im je lakše prikupiti investiciju, dobiti nove klijente. Mislim da će Sarajevo uskoro zauzeti puno veću scenu na evropskom nivou“, kaže on.
Ko čini tim
Priča o Horalixu je priča o tome kako jedan MedTech startup iz Sarajeva pokušava međunarodnu vidljivost pretvoriti u kliničke dokaze, bolničke implementacije i održiv globalni biznis.
Šabić ga je, priča nam, prisjećajući se početaka, pokrenuo sa prijateljem iz Egipta Amrom Husainom.
„On je naš dirketor finansija, poslije su nam se pridružili Neuman Alkhalil koji je direktor za nauku, glavni je za treniranje AI modela i sve što je vezano za AI i Affan Kapidžić, kao tehnički direktor, zadužen za sve što je vezano za programiranje i tehničke stvari.
Imali smo na početku još ljudi, ali su otišli, jer mi mislimo “startup kao startup”. Startup nije obična kompanija koja želi da zaradi hiljade i hiljade maraka. Startup je kompanija koja ima potencijal da postane unicorn. I da bi postali unicorn, moramo da radimo 24/7. Nije to radno vrijeme od 8 do 17 ili od 7 do 16. To je radno vrijeme dok možeš da radiš, radiš. Jer, svi mi koji radimo sada u Horalixu dajemo sve što možemo da bi ta kompanija uspjela. Da bi uspjeli da napravimo prvi bosanski unicorn, kaže Šabić.
