Zašto BiH ne može kreirati vlastitu monetarnu politiku u svijetu gdje zlato bilježi rokordne cijene
“Zlato je stiglo do 4.400 dolara za uncu, a u posljednjih sedam dana palo ispod 4.000 dolara. To je vrlo interesantna pojava,” kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Forbes Bosne i Hercegovine.
Cijene zlata posljednjih mjeseci pokazuju sve ono što odražava današnji svijet, nesigurnost, geopolitičke napetosti i strah investitora. Do 2023. godine unca se kretala do 2.000 dolara, a zatim je uslijedio nagli rast.
„Taj rast možemo povezati s nesigurnošću i ratnim situacijama u Ukrajini. Svi ti spekulativni elementi kupovine i prodaje u potrazi za sigurnim utočištem kapitala, utiču na cijenu zlata“, objašnjava Pavlović.
Prema Pavloviću, zlato se posljednjih godina ponaša u skladu s osnovnim zakonima ponude i potražnje. „Ako ima puno robe, a malo novca – cijena pada. Ako je novca mnogo, a robe malo – cijena raste. Zlato je danas ogledalo te tržišne dinamike,“ kaže on.
Centralne banke: Čuvari vrijednosti u turbulentnim vremenima
Uloga centralnih banaka, naglašava Pavlović, postaje presudna. „One čuvaju vrijednost kroz plemenite metale i državne obveznice, nastojeći pronaći najbolju strukturu da zaštite novac kojim raspolažu,“ objašnjava.
Prema njemu, globalna scena se mijenja: Kina, Indija i Rusija sve više teže međusobnoj trgovini u lokalnim valutama.
„To pokazuje da se postepeno bježi iz dolara. Svi koji imaju dolare žele da ih pretvore u nešto stabilnije, a to je zlato. Centralne banke se ponašaju kao i svaka porodica koja želi da sačuva vrijednost,“ dodaje Pavlović.
Zlato, ističe Pavlović, centralne banke prodaju samo kada im trebaju likvidna sredstva.
„Kada se pojavi potreba za investicijama i novim projektima, tada se smanjuju rezerve zlata. Ali trenutna poslovna klima je narušena – ratna žarišta u Evropi i Palestini ne doprinose razvoju, već podstiču ulaganja u vojno-industrijski kompleks,“ kaže on.
Taj sektor, paradoksalno, opet ulaže u zlato.
„Prema informacijama s londonske berze, očekuje se da bi u narednoj godini zlato moglo dostići novi rekord – do 5.000 dolara po unci. Sve zavisi od političkih i trgovinskih poremećaja, jer ratna žarišta diktiraju nesigurnost i usmjeravaju kapital prema zlatu.“
BiH: Ograničena monetarna politika i skromne rezerve
U kontekstu Bosne i Hercegovine, Pavlović podsjeća da fiksni kurs marke prema euru ostavlja vrlo malo prostora za manevrisanje.
„Naša monetarna politika je toliko sužena da ne možemo mijenjati vrijednost valute, iako je inflacija najmanje dvostruko veća nego u trenutku kada smo definisali taj odnos. Postali smo nekonkurentno tržište,“ upozorava.
Ipak, rast cijene zlata na BiH ima minimalan efekat.
„Naša Centralna banka ima slobodu upravljanja rezervama, ali smo u prošlosti napravili grešku, prodali smo naslijeđeno zlato iz Jugoslavije po 250 dolara po unci, da bi već šest mjeseci kasnije vrijedilo 400. Ostali smo bez značajnog dijela zlatnih rezervi,“ prisjeća se Pavlović.
Danas, BiH posjeduje oko 3,5 tone zlata. „To pokazuje da i naša Centralna banka prepoznaje važnost sigurnosti i stabilnosti,“ dodaje on.
Zlato za građane skupo i neisplativo
Za građane BiH, ulaganje u zlato nije atraktivno.
„Kod nas se na monetarno zlato u obliku pločica obračunavaju i PDV i carina, dok toga u EU nema. Zato investitori koji žele da ulažu, to rade tamo gdje su pločice i kupili, u EU,“ pojašnjava Pavlović.
Zbog toga, rast cijene zlata neće imati vidljiv efekat na domaće tržište. „Naše tržište je previše zatvoreno i regulisano da bi osjetilo te promjene.“
„Ne bih savjetovao kupovinu ili ulaganje u nove zlatne rezerve,“ kaže Pavlović.
„Trenutne 3,5 tone su nam sasvim dovoljne. Geopolitički odnosi koji su primarno uticali na cijenu zlata sada se donekle smiruju. Veći problem za BiH je to što ne možemo modelirati našu monetarnu politiku jer nas kurs prema euru ograničava i čini izvoz manje konkurentnim.“
Za one koji ipak žele sigurnost, Pavlović ima praktičan savjet. „Ako imate višak novca, dio ostavite na računu, dio uložite u zlato, a dio štedite za buduće troškove. To je najzdraviji pristup.“
Zlato, iako simbol sigurnosti, danas je više pokazatelj globalne nesigurnosti nego stvarnog bogatstva. Kako Pavlović zaključuje – „zlato je ogledalo svijeta u kojem živimo“.
