Svijet na rubu poskupljenja: Rat na Bliskom istoku gura cijene goriva, hrane i robe širom svijeta

Od trenutka kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran, nagli rast cijena nafte i plina postao je jedno od glavnih pitanja za tržišta i potrošače širom svijeta. Međutim, energenti su samo vrh ledenog brijega. Duga lista proizvoda uskoro bi mogla poskupjeti.

Kako cijene nafte naglo rastu, već su povećani i troškovi transporta robe širom svijeta, a očekuje se da će nastaviti rasti sve dok rat traje. Transport je ključni dio globalne ekonomije, pa svaki skok cijena goriva gotovo automatski povećava cijenu robe na policama.

Problem dodatno pogoršava činjenica da su mnoge kompanije već preuzele na sebe veliki dio troškova carina uvedenih tokom prošle godine, zbog čega imaju vrlo malo prostora da apsorbuju nove troškove prevoza. Ekonomista Brian Bethune za CNN upozorava da bi dugotrajniji rast cijena nafte mogao izazvati trajni udar na troškove širom ekonomije.

Ako se visoke cijene nafte zadrže duži period, kaže on, svijet će se suočiti sa dugotrajnim ekonomskim šokom.

Dodatne naknade za gorivo već stupaju na snagu

Cijene transporta robe u velikoj mjeri zavise od cijene dizela. Na primjer, dodatna naknada za gorivo od 21,5 posto primjenjuje se na FedEx Ground i kućne dostave kada cijena dizela dostigne najmanje 3,55 dolara po galonu.

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, 9. marta cijena dizela iznosila je 4,86 dolara po galonu, gotovo dolar više nego sedmicu ranije. To znači da će za narednu sedmicu biti aktivirana naknada za gorivo od 24,75 posto.

Sličan sistem primjenjuje se u svim glavnim vrstama transporta, uključujući avio, željeznički i pomorski prevoz, a visina naknada zavisi od vrste goriva i njegove cijene.

Gdje će potrošači prvo osjetiti poskupljenja

Jedno od prvih mjesta gdje će potrošači osjetiti rast cijena su prodavnice hrane. Najveći udar očekuje se u odjelima sa svježim proizvodima, mesom i mliječnim proizvodima.

Prema riječima Deborah Weinswig, izvršne direktorice i osnivačice istraživačke kompanije Coresight Research, proizvodi koji imaju kraći rok trajanja posebno su osjetljivi na rast cijena, jer ih kompanije ne mogu dugo skladištiti.

Izvan prehrambenog sektora, poskupljenja bi se mogla pojaviti tek nakon određenog vremena. Carine koje je američka administracija uvodila tokom prošle godine navele su mnoge kompanije da unaprijed povećaju zalihe, pa trenutno raspolažu većim količinama robe.

Kompanije traže nove načine da smanje troškove

Kada je 2022. godine izbio rat između Rusije i Ukrajine, cijene nafte su također naglo porasle i dodatno pogoršale već visoku inflaciju.

Tada su mnoge kompanije pribjegle taktici smanjivanja veličine proizvoda uz zadržavanje iste cijene, praksi poznatoj kao shrinkflacija, što u suštini predstavlja skriveno poskupljenje.

Međutim, potrošači danas već počinju smanjivati potrošnju, pa bi kompanijama moglo biti teže provući takve promjene neprimijećeno. Zbog toga bi neke firme mogle posegnuti za mnogo drastičnijim mjerama kako bi smanjile troškove, uključujući otpuštanje radnika.

Kako kaže ekonomista Bethune, besplatan ručak ne postoji, trošak će se negdje morati pojaviti.

Nafta prelazi 100 dolara, tržišta u strahu

Cijena nafte Brent, globalnog referentnog standarda, u četvrtak je nakratko premašila 100 dolara po barelu prije nego što se spustila ispod te granice, ali je i dalje ostala značajno viša nego ranije. Američka referentna nafta WTI također je zabilježila snažan rast.

Do rasta cijena dolazi uprkos odluci 32 najveće svjetske ekonomije, uključujući Sjedinjene Američke Države, da na globalno tržište plasiraju 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, što predstavlja najveće oslobađanje rezervi u historiji.

Ovaj potez, koji je koordinirala Međunarodna agencija za energiju, ima za cilj ublažiti nestašicu nafte izazvanu ratom u Iranu i ograničiti dalji rast cijena. Međutim, situaciju dodatno komplikuje gotovo potpuna blokada Hormuškog moreuza.

Kroz ovaj ključni prolaz obično prolazi oko petine svjetske dnevne proizvodnje nafte. Zbog prekida plovidbe, globalno tržište svakodnevno ostaje bez oko 15 miliona barela sirove nafte i dodatnih pet miliona barela naftnih derivata.

U takvim okolnostima, procjenjuje se da bi dodatnih 400 miliona barela iz rezervi bilo potrošeno za svega 26 dana.

Napadi na tankere i pad proizvodnje

Iran je u međuvremenu pojačao napade na naftne tankere. Samo u četvrtak pogođena su dva strana tankera u iračkim vodama, dok je britanska pomorska agencija saopštila da je još jedan brod napadnut u Perzijskom zaljevu. U posljednja dva dana napadnuto je ukupno šest brodova.

Ovi incidenti dodatno otežavaju nastavak plovidbe kroz Hormuški moreuz i povratak normalnog protoka nafte na svjetska tržišta.

Istovremeno, proizvodnja nafte u zemljama Zaljeva značajno opada, jer proizvođači imaju ograničene mogućnosti izvoza dok se skladišta brzo pune, a energetska infrastruktura trpi napade.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, većina od sedam zemalja Zaljeva, Saudijska Arabija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Katar, Bahrein i Iran, koje zavise od Hormuškog moreuza za izvoz svoje nafte, već je u određenoj mjeri značajno smanjila proizvodnju.

Do 10. marta procijenjeno je da su rezovi u proizvodnji dostigli najmanje deset miliona barela dnevno.

Tržišta pod pritiskom rata

Berze širom svijeta pažljivo prate razvoj događaja na Bliskom istoku. Evropska tržišta u četvrtak su uglavnom završila u minusu, dok je slika u Aziji bila podijeljena. Američki terminski indeksi također su ukazivali na pad na otvaranju tržišta.

Prema riječima stratega Neila Wilsona sa trgovinske platforme Saxo, raspoloženje investitora trenutno je gotovo potpuno vezano za tok sukoba na Bliskom istoku. Sve dok rat traje, finansijska tržišta, ali i cijene širom svijeta, ostat će pod snažnim pritiskom.