Eskalacija sukoba s Iranom uzdrmala tržišta, nafta skače preko 80 dolara

Terminski ugovori na naftu snažno su porasli u ponedjeljak nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda izveli napade na Iran, pri čemu se sukob proširio i na širu regiju Bliskog istoka.

Američka sirova nafta skočila je 7,5 posto. Brent nafta, međunarodna referentna cijena, porasla je 6,2 posto i trgovala se oko 77 dolara po barelu, nakon što je ranije tokom dana nakratko prešla 82 dolara. Cijene nafte rasle su već i prije napada, jer je tržište očekivalo eskalaciju.

Istovremeno su pali berzanski fjučersi. Terminski ugovori za S&P 500, Nasdaq i Dow pali su za više od 1 posto. Ipak, dionice ExxonMobila i Chevrona porasle su u pretprodajnom trgovanju, jer više cijene nafte obično povećavaju profit naftnih kompanija. Značajan rast zabilježile su i dionice odbrambenih kompanija poput Northrop Grummana i Lockheed Martina.

Trgovci procjenjuju da će trenutni poremećaj na tržištu nafte zbog napada biti relativno kratkotrajan. Međutim, i dalje postoji velika neizvjesnost u vezi s obimom i trajanjem rata, za koji je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi mogao potrajati sedmicama.

Analitičari iz energetske industrije upozoravaju da bi masovni nemiri, haotičan vakuum vlasti, napadi koji bi zaustavili proizvodnju nafte ili dugotrajno zatvaranje ključnog pomorskog pravca mogli pogurati cijenu nafte na 100 dolara po barelu ili čak i više.

U tom slučaju, iako tržište trenutno ne računa na takav scenarij, cijene goriva mogle bi naglo porasti. To bi moglo natjerati Amerikance da plate visoku cijenu promjene režima u Iranu, dodatno pogoršavajući zabrinutost zbog rasta troškova života.

Iran ima ogromne rezerve nafte

Iran ima ključnu ulogu na globalnom tržištu nafte. Riječ je o velikom proizvođaču, kontroliše vitalni pomorski prolaz za transport sirove nafte i izvozi energente u zemlje s velikom potražnjom poput Kine. Prema podacima OPEC-a, Iran posjeduje treće najveće dokazane rezerve nafte u svijetu.

Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici, poznati kao OPEC+, saopćili su u nedjelju da će povećati dnevnu proizvodnju za 206.000 barela, nakon što su ranije ove godine pauzirali postepena povećanja proizvodnje.

Povećanje ponude donekle je ublažilo rast cijena, ali energetski analitičari ne očekuju da će to značajno ograničiti poskupljenja ukoliko dođe do ozbiljnog prekida u protoku nafte, piše CNN.

Hormuški moreuz

Hormuški moreuz, uski morski prolaz uz južnu obalu Irana, glavna je ruta za transport sirove nafte iz zemalja bogatih naftom poput Saudijske Arabije i Kuvajta prema ostatku svijeta. Iran kontroliše sjevernu stranu tog prolaza. Prema podacima Američke uprave za energetske informacije, kroz moreuz svakodnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, što čini približno petinu svjetske dnevne proizvodnje, zbog čega se taj prolaz smatra kritičnom tačkom globalne trgovine naftom.

Iran je u prethodnim sukobima sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zapadnim zemljama prijetio zatvaranjem ovog vitalnog plovnog puta. Tokom dvanaestodnevnog sukoba Irana i Izraela prošle godine, Goldman Sachs je procijenio da bi cijene nafte mogle preći 100 dolara po barelu u slučaju produženog poremećaja u moreuzu.

Iako Iran nije zatvorio moreuz, brodovi ga trenutno izbjegavaju zbog sigurnosnih rizika, nakon što je tokom vikenda nekoliko tankera napadnuto u toj regiji.

Prema riječima Jorgea Leona iz kompanije Rystad Energy, došlo je do efektivnog zastoja saobraćaja kroz ovaj ključni plovni put. On navodi da se očekuje zadržavanje povišenih globalnih referentnih cijena nafte sve dok prolaz ne postane siguran za plovidbu.

Kina zavisi od iranske nafte

Azijske ekonomije, uključujući Kinu i Indiju, bile bi posebno izložene riziku u slučaju zatvaranja Hormuškog moreuza.

Njihova potraga za alternativnim izvorima snabdijevanja mogla bi dodatno podići globalne cijene. Čak i blaži scenarij, u kojem bi bile pogođene samo isporuke iranske nafte, imao bi globalne posljedice.

Kako ističe Clayton Seigle iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, budući da je nafta globalna roba kojom se trguje širom svijeta, poremećaj na jednom mjestu utiče na cijene svuda.

Gubitak iranskih količina natjerao bi Kinu da traži zamjenske isporuke na drugim tržištima.

Još veći razlog za zabrinutost bilo bi dugotrajnije onesposobljavanje naftnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Bob McNally iz kompanije Rapidan Energy Group podsjeća da je postrojenje u Abkaiku, napadnuto 2019. godine, imalo specijaliziranu opremu koju nije moguće jednostavno i brzo zamijeniti.

U ponedjeljak je Saudijska Arabija privremeno zatvorila pojedine jedinice u svojoj najvećoj domaćoj rafineriji Ras Tanura nakon napada dronom. Zatvaranje je, prema navodima Reutersa, bilo preventivne prirode i ne očekuje se da će uticati na proizvodnju.

Očekuje se rast cijena goriva

Iran je šesti najveći proizvođač nafte na svijetu. Dugotrajan vojni sukob koji bi zahvatio širi Bliski istok doveo bi do snažnog rasta cijena nafte, što bi povećalo cijene benzina i ukupnu inflaciju, upozoravaju stručnjaci.

Veleprodajne cijene benzinskih fjučersa mogle bi odmah porasti za 25 centi zbog rata s Iranom, a to bi se moglo preliti na svakodnevna poskupljenja od 5 do 10 centi tokom određenog perioda, smatra analitičar Tom Kloza.

Prosječna cijena benzina u Sjedinjenim Američkim Državama trenutno iznosi oko 3 dolara po galonu, nakon što je u decembru pala na najniže nivoe od 2021. godine, prema podacima Američkog automobilskog udruženja. Administracija Donalda Trumpa često je isticala pad cijena goriva kao uspjeh, ali sukob u Iranu prijeti da poništi taj trend.

Kada je Izrael napao Iran prošlog juna, Brent nafta zabilježila je najveći jednodnevni rast od marta 2022. godine. Cijena je dodatno porasla nakon uključivanja Sjedinjenih Američkih Država u kratkotrajni sukob, a potom naglo pala nakon proglašenja primirja, piše CNN.