Brazil postaje novi naftni div, rat s Iranom mu otvorio vrata svjetskog tržišta

Kamioni u blizini spremnika za skladištenje nafte u rafineriji Petrobras u Pauliniji u Brazilu. Izvoz nafte porastao je nakon rata između SAD i Irana.

Brazilska proizvodnja i izvoz nafte ove godine dostigli su rekordne nivoe, uglavnom zbog povećane potražnje iz Kine, dok rat između SAD i Irana nastavlja mijenjati globalnu trgovinu i geopolitičke odnose.

Ova promjena pokazuje koliko je velika svjetska utrka za pronalaskom alternativnih izvora energije. Sukob na Bliskom istoku usporio je dotok nafte iz tog regiona, što ima velike posljedice na cijene benzina, nafte, goriva za kuhanje i drugih energenata za potrošače širom svijeta.

Kina već godinama razvija trgovinske veze s Brazilom, najvećom ekonomijom Latinske Amerike. Tokom posljednje dvije decenije, Kina je značajno proširila svoje prisustvo u dijelu svijeta koji se dugo smatrao područjem snažnog uticaja Sjedinjenih Američkih Država.

„Ranije sam Brazil nazivala pobjednikom trgovinskih ratova, a sada i ovog stvarnog rata“, rekla je za CNN Kathryn Rooney Vera, glavna tržišna strateginja finansijske kompanije StoneX.

Brazilska proizvodnja nafte dostigla je rekordne nivoe nakon što su zaraćene strane zatvorile Hormuški moreuz. Zbog tog problema, ukupan kineski uvoz sirove nafte pao je za oko 40 posto između februara i maja, navodi Rooney Vera.

To je, kako kaže, „natjeralo Kinu da se okrene drugim zemljama, među kojima je i Brazil“.

Brazilska vlada sve više shvata koliko je važna nova uloga zemlje kao alternativnog dobavljača nafte za svjetsko tržište.

S obzirom na „veću geopolitičku nestabilnost i rizike na glavnim međunarodnim pravcima snabdijevanja“, brazilski ministar rudarstva i energetike Alexandre Silveira rekao je za CNN da povećana proizvodnja nafte ima „veći strateški značaj“.

Rafinerija nafte radi 24 sata dnevno u Rio de Janeiru, Brazil, 25. marta 2026.

Brazilska proizvodnja sirove nafte, pod velikim uticajem kineske potražnje, u junu je dostigla rekordnih 4,5 miliona barela dnevno. To je povećanje od 19 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Istovremeno, zahvaljujući rastu cijena nafte, vrijednost brazilskog izvoza nafte u Kinu više se nego udvostručila u prvoj polovini godine i dostigla rekordnih 15,1 milijardu dolara, prema podacima Brazilsko kineskog poslovnog vijeća.

„Brazil se pozicionira kao stabilan, siguran i predvidljiv dobavljač energije“, rekao je Silveira za CNN.

Rat u Iranu blokirao je Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih tranzitnih ruta za naftu. Prije rata kroz ovaj moreuz prolazilo je oko 20 posto svjetske nafte.

Saobraćaj kroz moreuz posljednjih sedmica se poboljšao, ali dok se SAD i Iran bore za kontrolu nad ovom ključnom rutom, zemlje širom svijeta sve više traže alternativne izvore energije i pokušavaju smanjiti potrošnju.

Otkako su SAD i Izrael krajem februara napali Iran, globalne cijene nafte porasle su za oko 30 posto, na više od 90 dolara po barelu.

To je otvorilo veliku priliku za Brazil, koji već godinama pokušava proširiti svoju ulogu na svjetskim energetskim tržištima.

Ogromne rezerve nafte uz obalu Brazila otkrivene su 2006. godine. Međutim, ta nafta nalazi se duboko ispod debelog sloja soli, zbog čega je njeno vađenje tehnički zahtjevno i skupo.

Sada je eksploatacija tih rezervi, poznatih kao predslane ili podslane rezerve, mnogo isplativija iz dva glavna razloga, tehnološki napredak omogućio je efikasnije vađenje, a rat je istovremeno podigao cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.

Radnik Petrobrasa obilazi plutajući brod za proizvodnju i skladištenje nafte Almirante Tamandare u naftnom polju Buzios, uz obalu Rio de Janeira.

To znači da Brazil u narednim godinama može značajno povećati proizvodnju nafte, a samim tim i njen izvoz.

Energetska obavještajna kompanija Enverus procjenjuje da bi brazilska proizvodnja nafte iz predslanih rezervi do 2030. godine mogla dostići čak 4 miliona barela dnevno.

Prošlog mjeseca Petrobras, brazilska državna naftna kompanija, objavio je novo otkriće nafte na moru u regiji poznatoj kao Ekvatorijalna granica, uz obalu države Amapá, u blizini ušća rijeke Amazone.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva pozdravio je ovo otkriće i nazvao ga „pasošem za budućnost ove zemlje“.

Dodao je: „Ako predsjednik Trump želi nastaviti rat s Iranom i zatvoriti Hormuški moreuz, otvorit ćemo Ekvatorijalnu granicu cijelom svijetu.“

Petrobras je u saopćenju naveo da njegova proizvodnja i izvoz nisu zavisni od bilo kojeg pojedinačnog geopolitičkog događaja.

Kompanija je također poručila da Brazil vidi kao privlačnu alternativu proizvođačima nafte koji se suočavaju s problemima zbog praktičnog zatvaranja Hormuškog moreuza.

„Petrobras ima alternativne rute izvan područja sukoba, što našem poslovanju daje sigurnost i omogućava konkurentne cijene, uz očuvanje naših marži“, saopćila je kompanija.