U Evropi se svakih devet dana pojavi novi milijarder
U ovoj godini EU je registrovala skoro 500 milijardera, što je 39 više nego u 2024. godini. Samo u posljednjoj godini, u prosjeku se u EU svakih devet dana pojavljivao novi milijarder, pokazuje najnoviji izvještaj nevladine organizacije Oxfam „Evropska agenda za oporezivanje superbogatih“.
„Evropa stvara milijardere rekordnom brzinom dok milioni Evropljana jedva sastavljaju kraj s krajem“, kaže Chiara Putaturo, porezna stručnjakinja Oxfama za EU, dodajući kako ova nejednakost nije slučajna, već namjerna, da se najveći dio prikuplja od običnih građana. Na svakih 10 uplaćenih eura poreskih prihoda, osam eura su platili obični građani kroz porez na promet i dohodak.
U zemljama EU devet posto ukupnih poreskih prihoda plaćaju firme, dok se tek 0,4 posto akumulira od poreza na bogatstvo.
Više od 400 milijardi eura
Kombinirano bogatstvo milijardera iz EU poraslo je za više od 400 milijardi eura za samo šest mjeseci ove godine – što je ekvivalent od preko dvije milijarde eura dnevno. Ukupno 3.600 najbogatijih Evropljana sada posjeduje bogatstvo koliko i 181 milion najsiromašnijih – što je ekvivalentno ukupnom broju stanovnika Njemačke, Italije i Španije.
Evropa se suočava s dubokom krizom nejednakosti: najbogatijih 1% u EU posjeduje gotovo četvrtinu cjelokupnog bogatstva, dok polovina stanovništva dijeli samo 3%. Decenije smanjenja poreza za bogate i korporacije rezultirale su time da superbogati plaćaju proporcionalno manje poreza od običnih građana, što narušava pravednost, demokratiju i socijalnu koheziju.
Kolač je postao veći
Bogaćenjem malog broja ljudi, države EU pstajale su tokom proteklih godina siromašnije, a što se može vidjeti iz konkretnog podatka, da većina zarađenog novca bogatih odlazi u privatne džepove, a ne u javne budžete. Oxfam podsjeća da su devedesetih godina prošlog stoljeća vlade posjedovale oko 10% ukupnog bogatstva, a sada gotovo polovinu manje – 6 posto. Da su vlade zadržale stopu od 10 posto, one bi naprimjer, prema procjenama Oxfama, imale dodatnih 3,6 biliona eura za ulaganje u javne usluge.
„Kolač je postao veći, ali se vladin dio smanjio, ostavljajući manje za škole i bolnice i gomilajući dug budućim generacijama, dok više ide u ruke superbogatih. Bogatstvo se ne slijeva, već eksplodira prema gore“, kaže Putaturo i naglašava: “Potrebna nam je hitna revizija poreskih pravila u Evropi kako bismo osigurali da ih se svi pridržavaju i plaćaju svoj pravedni dio poreza.”
