Počela trka za izgradnju prve fuzione elektrane u svijetu: Evropa traži pomoć Japana
Trka za izgradnju prve komercijalne elektrane na nuklearnu fuziju u svijetu uveliko traje, a jedan od vodećih evropskih konkurenata u toj oblasti upravo je dobio značajnu podršku.
Njemačka kompanija Proxima Fusion, sa sjedištem u Minhenu, potpisala je 28. oktobra u Tokiju memorandume o razumijevanju sa dva japanska industrijska partnera, kompanijama Fujikura i Kyoto Fusioneering.
Potpisivanju su prisustvovali japanska premijerka Sanae Takaichi i njemački kancelar Friedrich Merz, koji je boravio u Japanu s ciljem jačanja trgovinskih odnosa.
Ann Mettler, predsjednica organizacije Catalyse Europe, istraživačkog centra za čistu energiju sa sjedištem u Briselu, i bivša potpredsjednica organizacije Breakthrough Energy, izjavila je da bi razvoj ove tehnologije morao da bude strateški prioritet Evrope.
„Evropa je područje siromašno resursima i veoma smo zavisni od Kine. Svijet se takmiči za tehnološku nadmoć – ovo je igra sa nultom sumom, u kojoj dobitak jedne strane znači gubitak druge“, rekla je Mettler za CNBC, naglašavajući da govori u lično ime.
„Fuzija je čudesno rješenje jer obećava obilnu, čistu i praktično neograničenu energiju.“
Fuziona energija zasniva se na pokušaju da se ponovi proces kojim Sunce proizvodi energiju. Koristi se izuzetno zagrijana plazma kako bi se dva laka atomska jezgra spojila u jedno teže, pri čemu se oslobađaju ogromne količine energije.
Postoje dva glavna pristupa: jedan koristi lasere velike snage, dok drugi upotrebljava snažne magnete za zadržavanje plazme.
Proxima razvija vrstu magnetnog uređaja poznatu kao stelarator, koji je projektovan tako da plazmu zadržava u stabilnom položaju tokom dužeg vremenskog perioda.
Sporazum sa kompanijom Kyoto Fusioneering proširiće postojeću saradnju na razvoju nove generacije žirotrona, uređaja koji proizvode mikrotalase velike snage za zagrijavanje plazme.
Zašto je važna visokotemperaturna superprovodljiva traka?
Sporazum Proxime sa japanskom kompanijom Fujikura, osnovanom prije 141 godinu, predviđa razmatranje planova za industrijsku proizvodnju visokotemperaturnih superprovodljivih traka (HTS) u Njemačkoj.
Riječ je o specijalizovanoj metalnoj traci koja zadržava superprovodljiva svojstva na relativno visokim temperaturama i može da prenosi električnu struju gotovo bez gubitaka usljed električnog otpora.
Traka se namotava u kalemove od kojih nastaju snažni magneti, potrebni za zadržavanje i kontrolu zagrijane plazme unutar stelaratora.
Francesco Sciortino, izvršni direktor i suosnivač kompanije Proxima Fusion, izjavio je za CNBC da je Fujikura, koja zapošljava više od 50.000 ljudi širom svijeta, lider u proizvodnji visokotemperaturnih superprovodnika, nakon što je reputaciju izgradila u oblasti optičkih vlakana.
„Oni smatraju da ova traka ima potencijal da postane sljedeće optičko vlakno“, rekao je Sciortino.
On je naveo da Proxima, koja razmatra planove za izgradnju proizvodnog pogona u njemačkoj saveznoj državi Donjoj Saksoniji, želi da do 2030. godine proizvodi oko 5.000 kilometara superprovodljive trake godišnje.
Postrojenje vrijedno 140 miliona eura (160 miliona dolara) bilo bi djelimično finansirano sredstvima prikupljenim tokom julske investicione runde vrijedne 468 miliona dolara.
Tom prilikom vrijednost Proxime, među čijim investitorima je i Google, u vlasništvu Alphabeta, procijenjena je na 2,7 milijardi dolara.
Proxima očekuje da će joj za demonstracioni fuzioni uređaj „Alpha“ biti potrebno oko 20.000 kilometara ove trake, a dodatnih 40.000 kilometara za planiranu fuzionu elektranu „Stellaris“.
Evropski lanac snabdijevanja za fuzionu energiju
Šortino je rekao da je uspostavljanje proizvodnje superprovodljivih traka u Njemačkoj od presudne važnosti, jer bi Evropi pomoglo da razvije stručna znanja i lance snabdijevanja neophodne da svoje vodeće mjesto u istraživanju fuzije pretvori u industrijske kapacitete.
Upravo u tome je Evropa istorijski imala poteškoća, smatra En Metler iz organizacije Catalyse Europe.
„Svaki dio svijeta želi da vodeću poziciju u nauci pretvori u vodeću poziciju u industriji, a upravo u tome Evropa tradicionalno nije bila naročito uspješna – u pretvaranju naučnog liderstva u eure“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, Evropa ima industrijske gigante kojima može da se ponosi, ali su kompanije koje donose revolucionarne promjene obično uspješnije u razvoju tehnologija na samoj granici naučnih mogućnosti.
„Ako Evropa prva razvije ovu tehnologiju, to će nam donijeti ogromnu prednost, ali će ključ za taj uspjeh biti izgradnja lanca snabdijevanja“, istakla je Metler.
Konkurencija u razvoju komercijalne fuzije
Sciortino je rekao da je i dalje uvjeren da će Proxima biti prva kompanija koja će pustiti u rad pilot-postrojenje za fuziju.
Ipak, naglasio je da će ključ profitabilnosti biti što jednostavniji rad takvog postrojenja.
„Složenost može postojati u projektovanju, proizvodnji i radu postrojenja“, rekao je.
„Možemo da se izborimo sa složenošću projektovanja i proizvodnje, ali smatramo da sam rad postrojenja mora biti jednostavan. Naš cilj je da početkom tridesetih godina ovog vijeka ostvarimo pozitivan neto energetski bilans.“
Međutim, Proxima ima nekoliko konkurenata koji raspolažu značajnim finansijskim sredstvima.
Među njima su američke kompanije Commonwealth Fusion Systems, koju takođe podržava Google, i Helion Energy, kao i kanadska kompanija General Fusion.
Kina ima više kompanija koje se bave fuzijom uz podršku države, među kojima se posebno izdvaja China Fusion Energy Co., dok japanske napore u ovoj oblasti predvodi kompanija Helical Fusion iz Tokija.
„Lanac snabdijevanja za fuzionu energiju mora se izgraditi godinama unaprijed. Ljudi često zamišljaju da se revolucionarne tehnologije mogu jednostavno uključiti pritiskom na prekidač“, rekla je Mettler.
„Ali ovdje to nije slučaj.“
