AI gladna energije: Data centri uskoro troše struje koliko cijela Latinska Amerika

Potrošnja električne energije u data centrima širom svijeta raste nevjerovatnom brzinom. Nijedna zemlja tom rastu ne doprinosi više od Sjedinjenih Američkih Država. Statistički pregled svjetske energije za 2026. godinu Instituta za energetiku pomaže da se sagledaju razmjere te promjene. Prvi put u 75 godina dugoj historiji Statističkog pregleda objavljeni su podaci o globalnoj potrošnji električne energije u data centrima, na osnovu podataka kompanije S&P Global Energy.

Prema novim podacima, globalna potrošnja električne energije u data centrima dostigla je 787,8 teravat sati, TWh, u 2025. godini, u odnosu na 658,2 TWh u 2024. To predstavlja izuzetan rast od gotovo 20 posto za samo godinu dana.

Ako se vratimo u 2020. godinu, kada je globalna potrošnja iznosila 410,8 TWh, razmjere širenja postaju još upečatljivije. Potrošnja električne energije data centara porasla je za oko 92 posto za samo pet godina, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta od gotovo 14 posto.

Za poređenje, kada bi se svi svjetski data centri posmatrali kao jedna država, njihova potrošnja električne energije svrstala bi ih među najveća tržišta na svijetu. To više nije mala potrošnja koju postojeći elektroenergetski sistemi mogu usput apsorbovati. Ona postaje veliki novi izvor potražnje koji elektrodistributivne kompanije, operatori mreža, regulatori i proizvođači električne energije moraju uzimati u obzir prilikom planiranja.

Rast je također veoma geografski koncentrisan. Sjedinjene Američke Države i Kina dominiraju u globalnoj potrošnji električne energije data centara, dok je Evropa daleko iza njih na trećem mjestu. Takva raspodjela je važna zato što dodavanje velike količine nove potražnje na zrelu elektroenergetsku mrežu, koja je decenijama bilježila vrlo mali rast, predstavlja sasvim drugačiji izazov od dodavanja potražnje ekonomiji u kojoj se proizvodnja i prijenos električne energije već brzo šire.

SAD troše gotovo 40 posto svjetske električne energije data centara

Data centri u SAD potrošili su procijenjenih 312,6 TWh električne energije u 2025. godini, što predstavlja 39,7 posto ukupne svjetske potrošnje. Kina je bila druga sa 205,7 TWh, odnosno 26,1 posto, dok je Evropa činila 144,6 TWh, odnosno 18,4 posto. Druge zemlje azijsko pacifičkog regiona potrošile su još 63,2 TWh, dok je preostala potrošnja raspoređena na Latinsku Ameriku, Bliski istok, Afriku i ostatak Sjeverne Amerike.

To znači da su SAD i Kina zajedno činile gotovo dvije trećine ukupne svjetske potrošnje električne energije data centara. Međutim, udio SAD u prošlogodišnjem rastu još je upečatljiviji. Američka potrošnja porasla je sa 249,0 TWh u 2024. na 312,6 TWh u 2025. godini, što je povećanje od 63,5 TWh. Pošto je globalna potražnja data centara porasla za oko 129,6 TWh, same SAD bile su odgovorne za približno 49 posto ukupnog svjetskog povećanja.

Potrošnja električne energije američkih data centara porasla je za oko 81 posto od 2020. godine, ali rast od 25,5 posto u 2025. predstavlja značajno ubrzanje. To pomaže da se objasni zašto je priča o vještačkoj inteligenciji tako brzo postala i priča o energiji. Iz perspektive elektrodistributera, AI data centar je prije svega ogroman potrošač električne energije koji mora pouzdano biti snabdjeven svakog sata u danu.

Završava se duga era stagnacije potrošnje struje u Americi

Takva potražnja dolazi nakon dugog perioda tokom kojeg se potrošnja električne energije u SAD gotovo nije mijenjala. Američka Uprava za energetske informacije, EIA, navodi da je potrošnja električne energije od 2005. do 2019. godine rasla za svega 0,1 posto godišnje.

Od 2020. godine, međutim, potražnja raste prosječnom godišnjom stopom od oko 1,7 posto, a EIA upravo potrošnju data centara navodi kao jedan od glavnih pokretača te promjene.

Savezna država Virdžinija možda najjasnije pokazuje šta to može značiti za pojedinačno tržište električne energije. Prodaja električne energije komercijalnim korisnicima tamo je između 2019. i 2025. godine porasla za gotovo 30 miliona megavat sati. EIA veliki dio tog povećanja pripisuje ogromnoj koncentraciji data centara u toj saveznoj državi.

Na dijelu elektroenergetske mreže PJM koji pokriva kompanija Dominion, maksimalna ljetna potražnja 2025. godine bila je 23 posto veća nego 2019. godine. Zimski maksimum u sezoni 2025. i 2026. bio je 45 posto veći nego šest godina ranije. PJM trenutno očekuje da će maksimalna ljetna potražnja u tom regionu tokom naredne decenije rasti prosječno 5,4 posto godišnje, uglavnom zbog nastavka razvoja data centara.

Takav rast ima posljedice koje sežu daleko izvan samih elektrana. Električna energija mora proći kroz dalekovode, transformatore, trafostanice i lokalnu distributivnu opremu prije nego što stigne do servera koji je troše. Tokom prve polovine 2026. godine, troškovi zagušenja na mreži PJM porasli su za 43 posto, na šest milijardi dolara. Pri tome je Sjeverna Virdžinija bila među područjima sa značajnim ograničenjima. Data centri nisu jedini uzrok tih troškova, ali brzorastuća potražnja dodatno opterećuje mrežu na kojoj za dobijanje dozvola i izgradnju velikih prijenosnih projekata mogu biti potrebne godine.

Prognoze su ogromne, ali i neizvjesne

Malo je neslaganja oko toga da će potrošnja električne energije data centara nastaviti rasti, mada postoje velika neslaganja oko toga koliko brzo će se to dogoditi. S&P Global Energy procjenjuje da bi globalna potražnja između 2025. i 2030. mogla rasti po godišnjoj stopi od 12 do 16 posto.

Prema njihovom scenariju za elektroenergetski sektor, potrošnja bi do 2030. godine dostigla oko 1.550 TWh. To je gotovo dvostruko više nego 2025. godine i približno jednako projektovanoj potrošnji električne energije cijele Latinske Amerike. Prema tom scenariju, data centri bi trošili oko šest posto ukupne svjetske električne energije.

Raspon prognoza za SAD također je veoma širok. Analiza podržana od strane Ministarstva energetike SAD procijenila je da su data centri 2023. godine trošili oko 4,4 posto električne energije u SAD i da bi njihov udio do 2028. mogao porasti na između 6,7 i 12 posto, u zavisnosti od brzine izgradnje novih kapaciteta i napretka u efikasnosti računarskih sistema.

Tu se priča o vještačkoj inteligenciji sudara sa fizičkom stvarnošću. Neko mora izgraditi proizvodne kapacitete potrebne za snabdijevanje tih objekata. Neko mora izgraditi i dalekovode i trafostanice koji će dovesti električnu energiju do njih.

Elektrane na prirodni gas često mogu biti izgrađene brže od nuklearnih elektrana. Međutim, lanci snabdijevanja gasnim turbinama postali su opterećeni. Kapaciteti iz obnovljivih izvora mogu se dodavati relativno brzo. Ipak, njihova promjenjiva proizvodnja povećava potrebu za skladištenjem energije, stabilnim izvorima proizvodnje i prijenosnom mrežom.

Nuklearne elektrane, za koje se nekada činilo da su predodređene za zatvaranje, odjednom postaju atraktivan izvor neprekidnog snabdijevanja električnom energijom za tehnološke kompanije koje traže velike količine pouzdane energije.

Tehnološka industrija prirodno stavlja fokus na računarske kapacitete. Ali ograničavajući faktor razvoja vještačke inteligencije sve više bi mogao biti izvan samog data centra.

Kompanija može naručiti napredne čipove i projektovati ogroman računarski kompleks, ali ti serveri nisu od velike koristi bez pristupa stotinama megavata pouzdane električne energije. Kod najvećih predloženih kompleksa potreba može dostići gigavatne razmjere. Time se jedan kompleks data centara po potrošnji električne energije približava nivou velikog grada.

To također znači da se ekonomski uticaj AI širi na sektore koji imaju malo veze sa softverom. Elektrodistributeri mijenjaju prognoze potrošnje. Proizvođači električne energije planiraju nove kapacitete. Kompanije iz sektora gasovoda mogle bi imati koristi od dodatne potražnje za prirodnim gasom, dok proizvođači turbina, transformatora, rasklopne opreme, sistema za hlađenje i drugih električnih komponenti bilježe novi izvor narudžbi.

Baterijsko skladištenje energije i obnovljivi izvori imat će svoju ulogu, kao i nuklearne elektrane i postojeći kapaciteti na fosilna goriva. Revolucija vještačke inteligencije sve više zahtijeva kombinovani odgovor energetskog sektora. Razmjere i brzina rasta potražnje ostavljaju malo prostora za oslanjanje na samo jednu tehnologiju.

Tokom većeg dijela prethodne dvije decenije, elektroenergetski sektor SAD razvijao se uz pretpostavku da će potražnja za električnom energijom ostati relativno stagnirajuća. Ta pretpostavka brzo postaje zastarjela.

Data centri nisu jedini razlog za to, ali postaju jedna od najmoćnijih sila koje pokreću promjenu. Za samo pet godina globalna potrošnja električne energije data centara gotovo se udvostručila. SAD su 2025. godine činile gotovo polovinu ukupnog svjetskog povećanja.

Rasprava o vještačkoj inteligenciji obično je usredsređena na softver, čipove, produktivnost, zapošljavanje i pitanje da li su vrednovanja tehnoloških kompanija otišla predaleko u odnosu na realnost. Međutim, iz energetske perspektive, ispod te digitalne revolucije odvija se nešto veoma fizičko.

SAD sada troše gotovo 40 posto električne energije koju koriste data centri širom svijeta. Infrastruktura potrebna za dalji rast morat će biti finansirana. Za nju će morati biti dobijene dozvole, morat će biti proizvedena i izgrađena.

AI možda živi u oblaku, ali taj oblak sve više zavisi od elektrana, gasovoda, dalekovoda, transformatora, sistema za hlađenje i elektroenergetske mreže koja nikada nije bila projektovana za ovako brz rast potražnje.

Robert Rejpijer, saradnik Forbes