Amerika pojačava pritisak na Iran: Mogu li nove sankcije konačno slomiti režim ili će se Washingtonu obiti o glavu?

Iranski status ekonomskog izopćenika nije ništa novo. Za veliki dio svijeta Iran je već desetljećima upravo to, država izolovana od međunarodnog ekonomskog sistema.

Tokom godina Sjedinjene Američke Države uvele su Iranu bezbrojne sankcije koje su obuhvatile njegov bankarski sistem, brodarske kompanije, naftnu industriju i vojni sektor.

Zbog toga nova američka kampanja sankcija, nazvana „Operacija Ekonomski odmetnik“, koju su američki zvaničnici predstavili ove sedmice, možda neće imati toliko snažan efekat koliko bi se moglo zaključiti iz retorike američkog Ministarstva finansija, koje je akciju opisalo kao svojevrsni „ekonomski Dan D“.

Godine kažnjavajućih sankcija već su značajno ograničile prostor za nove poteze koje Washington može povući.

„Teško je znati šta misliti o ‘Operaciji Ekonomski odmetnik’ jer se ona uglavnom svodi na najavu da će u budućnosti biti novih najava“, napisao je Justin Wolfers, profesor ekonomije na Univerzitetu Michigan.

Iran je već praktično odsječen od velikog dijela globalnog finansijskog sistema. Inflacija je godinama izuzetno visoka, dok su osnovne životne potrepštine često teško dostupne.

„Postoje sve manji efekti. Ova zemlja je ekonomski izopćenik već 50 godina, a režim je i dalje tu“, rekla je Aya Ibrahim, bivša zvaničnica State Departmenta u administraciji Joea Bidena.

Situacija podsjeća na pokušaj sudije da dodatno kazni hokejaša koji je već isključen iz igre. U jednom trenutku kazna može izgubiti svoju svrhu i prestati imati stvarni efekat.

Ipak, američki zvaničnici vjeruju da bi dodatno pojačavanje pritiska moglo biti dovoljno da se iranski režim konačno oslabi ili barem natjera na diplomatski proboj koji bi mogao promijeniti ekonomsku situaciju.

Nova operacija predviđa sankcije protiv više od 60 novih ciljeva, prijetnje sankcijama državama koje posluju s Iranom te pritisak na potpuno zatvaranje poslovnica iranske Banke Melli.

Washington ipak ne povlači najjaču kartu

Sjedinjene Američke Države imaju još jednu veoma snažnu polugu, mogle bi uvesti sankcije kineskim bankama koje navodno omogućavaju Iranu pristup međunarodnom finansijskom sistemu.

Na pitanje o mogućnosti uvođenja sekundarnih sankcija kineskim bankama, američki ministar finansija Scott Bessent u ponedjeljak je upozorio da „niko nije izvan dosega američkih sankcija“.

Poručio je da će svaki subjekt koji olakšava iranske finansijske transakcije biti meta američkih mjera.

Međutim, Bessent zasad nije poduzeo takav potez. To bi moglo značiti da Trumpova administracija trenutno nema političku spremnost da ide toliko daleko.

Bessent je dao vrlo direktan odgovor kada ga je CNN-ov Kevin Liptak upitao zašto Ministarstvo finansija nije odmah djelovalo, podsjećajući da je Dan D 1944. godine bio stvarna vojna invazija, a ne samo prijetnja.

„Zašto bih želio uništiti globalni finansijski sistem?“, odgovorio je Bessent.

Njegov odgovor pokazuje da su američki zvaničnici svjesni da bi napad na kineske banke mogao predstavljati prelazak veoma važne granice.

„Sekundarne sankcije mogle bi biti veoma snažne, ali pravo je pitanje postoji li politička volja da se one zaista uvedu“, rekao je Ed Mills, politički analitičar za Washington u kompaniji Raymond James.

Kina ima adut koji bi mogao promijeniti cijelu situaciju

Mills očekuje da će nova operacija postepeno povećavati pritisak na Iran. To bi moglo uključivati sankcije protiv kompanija i drugih subjekata u Indiji, Maleziji i drugim državama ukoliko se utvrdi da pomažu Iranu.

„Nije riječ o tome da će ovo proći bez posljedica. Ali najveća poluga vjerovatno neće biti povučena“, rekao je Mills.

Jedan od razloga za oprez jeste mogućnost da bi Kina mogla uzvratiti udarom na jednu od ključnih slabosti američke ekonomije, rijetke zemne elemente.

Kina praktično dominira globalnom proizvodnjom i preradom tih minerala, koji su od ključne važnosti za proizvodnju automobila, mlaznih motora, pametnih telefona, poluprovodnika i brojnih drugih proizvoda. Koriste se čak i u proizvodnji određenih materijala povezanih s medicinskom opremom.

„Veliki dijelovi naše ekonomije ne mogu funkcionisati bez rijetkih zemnih minerala iz Kine, uključujući automobilsku, avioindustriju i industriju poluprovodnika“, rekao je Mills.

Peking je već pokazao da je spreman koristiti svoju dominaciju nad tim resursima kao sredstvo pritiska na Washington.

Prošle godine prijetnja nestašicom rijetkih zemnih elemenata izazvala je strah od poremećaja u lancima snabdijevanja koji bi mogli podsjetiti na probleme nastale tokom pandemije koronavirusa.

„Vrlo brzo smo shvatili da sebi ne možemo dozvoliti da se ta poluga povuče“, rekao je Ibrahim, bivši zvaničnik Bidenove administracije koji je sada viši saradnik u AI Now Instituteu i The Century Foundationu.

Velika nestašica rijetkih zemnih elemenata mogla bi predstavljati ozbiljan ekonomski i politički problem za Bijelu kuću, posebno uoči američkih međuizbora.

Da li sankcije protiv Irana uopće djeluju?

Jedno od ključnih pitanja jeste da li ekonomske sankcije zaista ostvaruju politički cilj zbog kojeg se uvode.

Nedavna studija, koja je analizirala gotovo dva miliona objava iranskih influensera na društvenim mrežama tokom prethodnih perioda sankcija, pokazala je da ekonomske kazne ne moraju nužno oslabiti podršku iranskoj vladi.

U nekim slučajevima dogodilo se upravo suprotno. Istraživači su otkrili da su sankcije ponekad imale kontraefekat, slabeći opoziciju i povećavajući podršku režimu, čak i među umjerenim protivnicima vlasti.

„Možete decenijama osiromašivati jednu zemlju, ali ne možete birati kakva će njena politika postati“, rekao je Wolfers, profesor na Univerzitetu Michigan.

Prema njegovim riječima, ideja korištenja ekonomske izolacije za rušenje političkog režima nije nova.

Washington ovu strategiju prema Kubi primjenjuje već više od šest decenija.

„Nevjerovatno je koliko veliki dio današnje situacije izgleda kao gotovo ista priča koja se ponavlja“, rekao je Wolfers.

Može li američko oružavanje dolara oslabiti upravo Ameriku? Postoji i šira zabrinutost zbog načina na koji Washington koristi svoju dominaciju nad globalnim finansijskim sistemom.

Stroge američke sankcije posljednjih godina, uključujući one uvedene Rusiji tokom Bidenove administracije i sada Iranu za vrijeme Trumpa, mogle bi potaknuti druge države da traže alternative američkom dolaru.

To bi dugoročno moglo oslabiti dominantnu ulogu SAD-a u globalnom finansijskom sistemu.

Posebno se postavlja pitanje da li bi zemlje i banke mogle početi izbjegavati američki finansijski sistem i tražiti alternativne načine međunarodnog plaćanja, uključujući sisteme koji nisu povezani sa zapadnom finansijskom infrastrukturom i mrežom SWIFT.

„Vjerujemo da je rizik stvaran“, napisao je Jaret Seiberg, generalni direktor Washington Research Groupa kompanije TD Cowen, u bilješci klijentima.

„Što Sjedinjene Američke Države više koriste pristup dolaru kao oružje, veći je rizik da će države i banke početi tražiti alternative.“

Upravo zbog toga nova američka strategija prema Iranu nosi mnogo veći rizik od same borbe protiv Teherana. Washington pokušava dodatno pritisnuti ekonomiju koja je već decenijama pod sankcijama, ali istovremeno mora paziti da pritiskom na Iran ne izazove reakciju Kine, poremećaje u globalnoj trgovini i dugoročno slabljenje jednog od najvažnijih instrumenata američke moći, dominacije dolara.