Ujedinjene nacije poduzimaju korak u borbi protiv negiranja genocida u Srebrenici
U maju 2024. godine, države članice Ujedinjenih naroda glasale su za proglašenje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Tokom genocida u Srebrenici ubijeno je najmanje 8.372 ljudi, hiljade su raseljenih, a čitave zajednice su uništene.
Rezolucija o uspostavljanju Dana UN-a, koju su sponzorisale Njemačka i Ruanda, usvojena je zabilježenim glasanjem 84 zemlje za, 19 protiv i 68 uzdržanih. Osim određivanja dana, rezolucijom UN-a je od generalnog sekretara UN-a zatraženo da uspostavi program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, koji bi započeo svoje aktivnosti pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine.
Nadalje je osudilo svako poricanje Genocid u Srebrenici kao historijski događaj, te pozvao države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti.
Srebrenica bila sigurna zona UN-a
Genocid u Srebrenici odnosi se na masakr iz jula1995. godine kada je vojska bosanskih Srba zauzela Srebrenicu, koju je Vijeće sigurnosti UN-a prethodno proglasilo sigurnom zonom, i brutalno ubila hiljade muškaraca i tinejdžera, te protjerala 20.000 ljudi iz grada.
Ovo brutalno ubistvo bosanskih Muslimana u Srebrenici od strane vojske Republike Srpske, Međunarodni sud pravde (ICJ), kao i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), prepoznali su kao čin genocida .
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk pozdravio je rezoluciju navodeći da je „rezolucija tim važnija s obzirom na uporni revizionizam, negiranje genocida u Srebrenici i govor mržnje visokih političkih lidera u Bosni i Hercegovini, kao i u susjedne zemlje. Naglašeno je koliko je hitno suočavanje s prošlošću u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu.”
Predstavljajući nacrt rezolucije, Antje Leendertse, ambasadorica i stalna predstavnica Njemačke pri UN-u, rekla je da se inicijativa odnosi na odavanje počasti žrtvama i podršku preživjelima, “koji nastavljaju da žive sa ožiljcima tog kobnog vremena”.
Bilo je i onih koje su odbacili rezoluciju
Međutim, rezolucija je naišla na odbijanje, uključujući i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je tekst označio kao „veoma politizovan” rekavši da će „otvoriti Pandorinu kutiju”. (…) Ne radi se o pomirenju, ne o uspomenama, to je nešto što će samo otvoriti staru ranu i napraviti potpuni politički haos. Ne samo u našim krajevima, već i ovdje, u ovoj sali.”
Podsekretar Ujedinjenih nacija i specijalni savjetnik za prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu, pozdravila je usvajanje rezolucije navodeći da ona „predstavlja važnu prekretnicu za odavanje počasti i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelih i njihovih porodica. [MKSJ] je nedvosmisleno dokazao da zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocid.
Oni koji nastoje negirati, banalizirati ili promovirati revizionizam u vezi s ovim i drugim zločinima počinjenim tokom sukoba i koje su presudili nadležni sudovi, štete ne samo žrtvama tih zločina, već i ukupnim naporima za mir i pomirenje u Bosni i Hercegovini i u širem regionu.”
Osuda poricanja genocida
Specijalni savjetnik UN-a osudio je kontinuirano prisustvo trendova poricanja genocida, navodeći da “nije prihvatljivo dovoditi u pitanje tragičnu stvarnost onoga što se dogodilo u Srebrenici. Još je opasnije širenja poruka koje negiraju da se genocid – namjerno ubijanje muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana, zbog toga ko su bili – dogodio, uključujući govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca.
Preživjeli su dugo bili primarni glasovi koji dižu uzbunu zbog poricanja genocida i moraju svjedočiti, iznova i iznova, da su njihova iskustva bila stvarna. U ovom, kao i u mnogim drugim aspektima svog rada, nikada ne bi trebali biti sami. Negiranje genocida treba rješavati i suprotstaviti se prioritetno.”
UN će pozivati sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju 11.juli, uključujući i posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.
Zaista, takvi dani UN-a se koriste kako bi se osigurala veća svijest o temama na koje su fokusirani i iskoristili ih za oblikovanje bolje budućnosti.
Za Forbes pisala Dr Ewelina U. Ochab, pravnica, zagovornica ljudskih prava. Dr Ochab je programski pravnik sa IBA-inim institutom za ljudska prava i suosnivač Koalicije za odgovor na genocid.
