Olimpijske medalje kakve svijet još nije vidio, ove godine vrijede više nego ikad

Sportaši koji će se ovog mjeseca popeti na postolje na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji bit će nagrađeni najskupljim medaljama u historiji Igara, zahvaljujući vrtoglavom rastu cijena plemenitih metala.

Više od 700 zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja bit će dodijeljeno najboljim svjetskim zimskim sportistima, učesnicima disciplina od skijanja i hokeja na ledu do umjetničkog klizanja i curlinga.

I dok je njihova sentimentalna vrijednost nemjerljiva, u čisto finansijskom smislu ove medalje vrijede više nego ikada ranije. Od Olimpijskih igara u Parizu u julu 2024. godine, spot cijene zlata i srebra porasle su za oko 107 posto, odnosno čak 200 posto, prema podacima FactSeta.

Ovi zapanjujući dobici znače da zlatne medalje, posmatrano isključivo kroz vrijednost metala, sada vrijede oko 2.300 dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na njihovu vrijednost na Olimpijskim igrama u Parizu. Srebrne medalje za drugo mjesto dostižu gotovo 1.400 dolara, odnosno tri puta više nego prije dvije godine.

Vrijede više nego što su teške u zlatu

Naglom rastu cijene srebra djelimično je doprinijela povećana potražnja malih investitora. Cijene zlata su, s druge strane, porasle nakon što su velike centralne banke povećale svoje rezerve, dok su investitori pohrlili ka tradicionalno sigurnom utočištu usljed globalnih političkih previranja.

Pobjednici će dobiti medalje izrađene od recikliranog metala, koje proizvodi Italijanski državni institut za kovnicu novca i poligrafiju. Ipak, nije sve što sija zaista zlato.

U zlatnoj medalji svega šest grama od ukupno 506 grama čini čisto zlato, dok je ostatak izrađen od srebra. Bronzane medalje napravljene su od bakra i, sa težinom od 420 grama, vrijede tek oko 5,60 dolara po komadu, prema podacima organizatora. Trojanska unca je približno 10 posto teža od obične unce.

Olimpijske zlatne medalje nisu izrađivane od čistog zlata još od Olimpijskih igara 1912. godine u Stockholmu, navodi londonska aukcijska kuća Baldwin's. Te medalje su težile svega 26 grama, a njihova vrijednost bi, prema tadašnjim cijenama zlata, bila manja od 20 dolara. Preračunato prema inflaciji potrošačkih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama, to danas iznosi oko 530 dolara.

Relativno mali broj olimpijaca odlučuje se na prodaju

Ipak, kao kolekcionarski predmeti, olimpijske medalje često postižu znatno veću cijenu od svoje sirove materijalne vrijednosti, ističe Dominic Chorney, šef odjela za antičke kovanice u kući Baldwin's.

Baldwin's je 2015. godine prodao zlatnu medalju sa Olimpijskih igara u Stockholmu 1912. za 19.000 funti, odnosno oko 26.000 dolara, rekao je Chorney za CNN.

Godinu kasnije, aukcionari su prodali bronzanu medalju učesnika Olimpijskih igara u Antwerpenu 1920. za 640 funti, odnosno oko 875 dolara.

Ta medalja, kako navodi Chorney, nije imala intrinzičnu vrijednost, ali je bila izuzetno poželjna zbog povezanosti s najpoznatijim sportskim događajem na svijetu.

Većina olimpijskih medalja, međutim, nikada neće završiti na tržištu. Relativno mali broj olimpijaca odlučuje se na prodaju, jer ih izuzetno cijene.

Uprkos velikim oscilacijama u posljednjim danima, cijene zlata i srebra mogle bi dodatno rasti, čime bi se povećala i finansijska vrijednost olimpijskih medalja. Potražnja za plemenitim metalima vjerovatno će ostati snažna zbog kontinuirane geopolitičke neizvjesnosti i rastućeg nivoa državnog duga, smatra Ole Hansen, šef strategije roba u Saxo banci.

Zamišljam da će zlatne i srebrne medalje na narednim Ljetnim olimpijskim igrama 2028. godine biti još skuplje nego ove za Zimske olimpijske igre, zaključio je Hansen.