Novi paket sankcija Rusiji – EU će zabraniti i Sjeverni tok
Evropska unija će prestati da uvozi rafinisane naftne derivate od ruske sirove nafte i zalagaće se za sniženje cjenovnog limita za tu sirovinu, kao dio novog kruga sankcija protiv Moskve zbog njenog rata u Ukrajini.
Financial Times piše da je Evropska komisija danas takođe predložila proširenje zabrane finansijskih transakcija za ruske banke i na treće zemlje, kao i zabranu korištenja gasovoda Sjeverni tok prema Njemačkoj, u okviru svog 18. paketa sankcija od 2022. godine. Ove mjere imaju za cilj da dodatno pojačaju pritisak na Rusiju usljed zastoja u mirovnim pregovorima, ali i na kompanije i države koje omogućavaju Kremlju da zaobiđe postojeći režim sankcija.
Postojeći limit cijena
„Uvešćemo zabranu uvoza rafinisanih proizvoda od ruske sirove nafte. Na taj način želimo da spriječimo da ruska nafta dospije na tržište EU na mala vrata“, rekla je predsjednica EK Ursula von der Leyen. Indija i Turska su nastavile da uvoze rusku sirovu naftu i prerađuju je u proizvode koji se potom izvoze u EU.
Komisija takođe planira da smanji postojeći limit cijene nafte sa 60 na 45 dolara po barelu. Prema pravilima cjenovnog limita – koji su uveli EU i ostale članice G7 2022. godine nakon pune ruske invazije na Ukrajinu – kompanije iz zemalja učesnica mogu učestvovati u transportu ruske nafte sve dok je cijena ispod utvrđenog maksimuma.
Biće zabranjeno i korišćenje ruske energetske infrastrukture, uključujući Sjeverni tok. „Nijedan operater iz EU neće moći da učestvuje, direktno ili indirektno, u bilo kakvoj transakciji u vezi sa gasovodima Sjeverni tok“, dodala je von der Leyen. „Povratka na staro nema.“
Ako svih 27 članica EU odobri predlog, potpuna zabrana će se primjenjivati na finansijske transakcije sa ruskim bankama koje su već bile isključene iz Swift međubankarskog sistema. Zabrana će biti proširena i na još 22 ruske banke, kao i na banke „u trećim zemljama koje finansiraju trgovinu sa Rusijom u cilju zaobilaženja sankcija“, kazala je von der Leyen.
Novi paket uključuje i stavljanje 77 brodova iz tzv. „flote u sjenci“ pod sankcije, jer prevoze sirovu naftu po cijenama iznad dozvoljene. Takođe se sankcioniše Ruski fond za direktne investicije (Russian Direct Investment Fund), njegove podružnice i investicioni projekti, a uključene su i zabrane izvoza proizvoda iz EU u Rusiju u vrijednosti većoj od 2,5 milijardi eura.
Paket takođe uključuje zaštitne mjere kako bi Belgija bila zaštićena od eventualnih tužbi Moskve na osnovu bilateralnog investicionog sporazuma između dvije zemlje, prema tvrdnjama tri upućena izvora. Postojeće sankcije su već zamrzle oko 190 milijardi eura ruske devizne rezerve u belgijskoj centralnoj depo banci Euroclear.
Poljska je u utorak saopštila da pozdravlja predloge Komisije jer sadrže „mnoge elemente“ za koje se Varšava dugo zalagala. Poljski državni sekretar za evropske poslove Ignacy Niemczycki izrazio je uvjerenje da se odobrenje može postići do jula, kada Poljska predaje rotirajuće predsjedavanje EU Danskoj.
Međutim, Slovačka i Mađarska su ranije nagovijestile da bi mogle da se usprotive dodatnim sankcijama, što bi moglo zakomplikovati pregovore. Dva izvora rekla su da su optimistični po pitanju postizanja dogovora prije kraja juna, jer su uspjeli da ubijede Mađarsku da odustane od protivljenja prethodnim paketima.
Nova inicijativa EU usklađena sa američkim pritiskom
Novi predlog EU dolazi u trenutku kada američki senator Lindsey Graham vrši pritisak da Washington uvede dodatne sankcije protiv Moskve. Von der Leyen se prošle sedmice sastala s Graham i izjavila da bi paket EU, ako se posmatra zajedno s američkim mjerama, „značajno povećao zajednički učinak sankcija“.
Međutim, ostaje nejasno da li američki predsjednik Donald Trump podržava dodatne mjere protiv Moskve, budući da njegovi napori da primora Moskvu i Kijev na mirovni sporazum za sada nisu dali rezultate.
Von der Leyen je u utorak rekla da je njena „pretpostavka“ da će G7 djelovati zajednički u vezi sa sniženjem cjenovnog limita. „Razgovarat ćemo na samitu G7 u Kanadi o zajedničkom djelovanju“, rekla je von der Leyen.
Trump i von der Leyen trebalo bi da prisustvuju samitu G7 u Kanadi koji počinje ovog vikenda, a Ukrajina će biti jedna od glavnih tema.
