Znate li šta jedete i šta je na vašem stolu? Zaplijenjeno više od 90 miliona eura falsifikovane i nekvalitetne hrane
Ako ste mislili da samo možete nositi falsifikovanu torbicu, cipele ili majicu, ali ne i jesti falsifikovanu hranu, griješite. Izvještaj Evropske unije o ozbiljnom i organizovanom kriminalu (SOCTA) za 2025. godinu, koji je objavio Europol, sadrži zabrinjavajuće podatke – rast e-trgovine stvorio je nove kanale za distribuciju krivotvorene hrane, zbog čega je potrošačima sve teže razlikovati originalne proizvode. Kada kriminalci manipulišu etiketama i ambalažom hrane, te proizvodnim procesima, onda ciljaju proizvode visoke vrijednosti.
Epilog je bio operacija Opson, koju su još jednom zajedno provele snage Europola i Interpola, te tokom prošle godine zaplijenile krivotvorene i neispravne hrane u vrijednosti od 91 milion eura.
Problem evidentiran ranije
No, ovo je samo nastavak problema koji je evidentiran ranije, kada su izvještaji pokazali kako su prehrambeni proizvodi – naročito kolačići, tjestenina, čips i slatkiši – činili drugu najzastupljeniju kategoriju zaplijenjenih proizvoda na vanjskim granicama EU tokom 2020. godine.
Na Interpolovoj službenoj stranici se može pronaći izvještaj kako su u akciji s Europolom koja je bila usmjerena na lažnu i nekvalitetnu hranu i piće, kao i na mreže organiziranog kriminala koje stoje iza ove ilegalne trgovine, još 2012. godine zaplijenili više od 135 tona potencijalno štetne robe, od svakodnevnih proizvoda poput kafe, kockica za supu i maslinovog ulja, do luksuzne robe poput tartufa i kavijara. Dodatnih 100 tona pogrešno prijavljene i/ili potencijalno opasne hrane zaplijenjeno je tokom istraga povezanih s Operacijom Opson II.Zbog svih navedenih kriminalnih aktivnosti, Kancelarija Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) u svih 27 država članica, pokrenula je kampanju WhatsOnYourTableEU (Šta je na tvom stolu), s ciljem podizanja svijesti i zaštite potrošača od lažnih prehrambenih proizvoda i pića.
Prošle godine su Europol i Interpol, u operaciji Opson zaplijenili krivotvorene i neispravne hrane u vrijednosti od 91 milion eura.
Inicijativa dolazi u trenutku kada najnoviji izvještaji ukazuju da krivotvorenje u sektoru hrane i pića i dalje predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje potrošača, a ujedno nanosi štetu evropskoj ekonomiji i kulinarskoj tradiciji. Kroz kampanju potrošače se savjetuje da kupuju od zvaničnih prodavača i kroz provjerene kanale distribucije, provjere etiketu proizvoda i njegovo porijeklo, kao i oznake geografske zaštite – ZOZP, ZOZK i GTS, te da kontroliraju ambalažu i u pogledu slovnih grešaka, jer i one mogu ukazati na lažan proizvod.
Prema podacima EUIPO-a, sektor vina i alkoholnih pića bio je jedan od najpogođenijih u periodu 2013–2017. Ukupno je izgubljeno 2,28 milijardi eura u prodaji i uništeno gotovo 5.700 radnih mjesta godišnje u EU zbog krivotvorenja. Gubitak poreznih prihoda od ovih proizvoda iznosio je gotovo dvije milijarde eura.
Šta znače skraćenice ZOZP, ZOZK i GTS?
Riječ je o geografskim oznakama porijekla u Evropskoj uniji, koje štite naziv proizvoda i garantuju njegovo porijeklo, kvalitet i tradicionalni način proizvodnje.
ZOZP – najstrožija je oznaka koja pokazuje da su uzgoj sirovina, prerada i pakovanje obavljeni u tačno određenoj regiji. Naprimjer, Parmigiano Reggiano – pravi parmezan se može proizvoditi samo u određenim regijama Italije.
ZOZK – pokazuje da najmanje jedna faza proizvodnje mora biti vezana za određenu geografsku regiju, a proizvod mora imati određene karakteristike povezane s tom regijom. Naprimjer, Dalmatinski pršut – može se proizvoditi u Dalmaciji, ali sirovina (meso) ne mora nužno biti iz tog područja.
GTS – ukazuje na način proizvodnje, da li je proizvod napravljen prema tradicionalnom receptu ili metodom, koja je zaštićena u EU. Naprimjer, Mozzarella -važan je metod izrade, ali ne i mjesto proizvodnje.
