Ispod mora leži bogatstvo od 300 milijardi dolara, ali ga niko ne smije dirnuti

Kambodža i Tajland već više od dvije decenije vode spor oko pomorske granice u Tajlandskom zalivu, zbog čega ogromne rezerve nafte i prirodnog gasa ostaju neiskorištene. Procjenjuje se da se ispod spornog područja nalazi oko 340 milijardi kubnih metara prirodnog gasa i 700 miliona barela nafte, čija ukupna vrijednost dostiže približno 300 milijardi dolara.

Ironija je posebno izražena u trenutku kada se region suočava s rastom cijena energenata. Na Tajlandu su cijene dizela toliko porasle da ribari upozoravaju kako bi uskoro mogli biti primorani da obustave isplovljavanje, iako se ispod voda na kojima rade nalaze ogromni energetski resursi.

Spor traje više od 25 godina

Korijeni spora sežu u rane sedamdesete godine prošlog vijeka, kada su obje države jednostrano povukle svoje pomorske granice, ali se nikada nisu usaglasile gdje tačno završava teritorija jedne, a počinje druge države. Sporno područje, poznato kao Zona preklapajućih zahtjeva (OCA), prostire se na oko 26.000 kvadratnih kilometara.

Kako bi izbjegle eskalaciju sukoba, dvije zemlje su 2001. godine potpisale Memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljen okvir za pregovore o razgraničenju i zajedničkom razvoju nalazišta nafte i gasa. Iako dogovor nije doveo do konačnog rješenja, omogućio je da dijalog traje bez ozbiljnijih incidenata na moru.

Tajland odustao od sporazuma

Situacija se promijenila u maju ove godine kada je tajlandska vlada odlučila da raskine Memorandum iz 2001. godine. Odluka je donesena nakon pogoršanja odnosa između dvije zemlje usljed sukoba na kopnenoj granici tokom 2025. godine, kada je raseljeno gotovo 650.000 civila.

Kambodža je nakon toga pokrenula postupak pri Ujedinjenim nacijama koristeći mehanizam iz Konvencije UN o pravu mora, nadajući se da će na taj način primorati Bangkok da se vrati pregovorima.

Kambodžanski ministar rudarstva i energetike Rotanak Keo poručio je da njegova zemlja i dalje želi mirno rješenje.

„Svako potencijalno otkriće u ovoj oblasti donijelo bi ogromne ekonomske i energetske koristi Kambodži, Tajlandu i cijelom ASEAN-u. Zato smo posljednjih 25 godina ulagali velike napore da ovo pitanje riješimo mirnim putem“, rekao je Keo.

Različiti pogledi dvije zemlje

Dok Kambodža zagovara zajedničku eksploataciju nalazišta i podjelu prihoda, Tajland smatra da se najprije mora riješiti pitanje pomorske granice, a tek potom razgovarati o podjeli energetskih resursa.

Bangkok tvrdi da tokom 25 godina pregovora nije ostvaren značajan napredak, zbog čega je postojeći okvir izgubio smisao.

Naftne kompanije čekaju rasplet

U međuvremenu, najveće svjetske energetske kompanije godinama čekaju politički dogovor prije nego što započnu ozbiljna ulaganja.

Koncesije u spornoj zoni imaju američki ConocoPhillips, japanski Idemitsu Kosan, francuski TotalEnergies i kineski CNOOC, ali nijedna kompanija ne želi ulagati dok dvije države ne riješe spor.

Prema riječima kambodžanskih zvaničnika, predstavnici ovih kompanija više puta su pozvali obje strane da pronađu mirno rješenje kako bi eksploatacija mogla početi.

Energetska sigurnost regiona

Stručnjaci upozoravaju da bi dogovor bio od velike koristi za obje države, ali i za cijelu jugoistočnu Aziju. Više od 80 posto uvoza nafte i gasa zemalja ASEAN-a dolazi iz drugih dijelova svijeta, a najveći dio prolazi kroz Hormuški moreuz, jedno od najvažnijih svjetskih čvorišta za transport energenata.

Uprkos snažnim ekonomskim argumentima, političke razlike i dalje sprječavaju postizanje kompromisa. Dok pregovori stoje u mjestu, nafta i gas vrijedni oko 300 milijardi dolara i dalje ostaju duboko ispod mora – bez ikakve koristi za obje zemlje.

Ken Silverstein, saradnik Forbesa

Cambodia, Thailand Sit On Billions In Oil And Gas That’s Untouchable