Iran prijeti odgovorom koji bi mogao uzdrmati svijet

Dok Washington pokreće najnoviji plan za slabljenje iranske ekonomije, Islamska Republika prijeti regionalnim i globalnim odgovorom koji bi mogao podići uloge za Sjedinjene Američke Države, ali i za cijeli svijet.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak ministar finansija Scott Bessent najavio je da će SAD ciljati složenu mrežu koju je Iran godinama gradio kako bi svojim kompanijama i partnerima omogućio zaobilaženje širokih američkih sankcija. Ovaj potez dolazi nakon šest mjeseci rata koji su pokrenule SAD i Izrael, a koji je u međuvremenu dospio u svojevrsni zastoj zbog izostanka diplomatskog rješenja.

Sveobuhvatne sekundarne sankcije koje je predstavio Bessent uključuju kazne za iranske trgovinske partnere u sektorima koje Islamska Republika koristi za podršku svojoj ekonomiji, uključujući digitalnu imovinu, tehnologiju i pomorski transport.

Ipak, dugo očekivana najava Trumpovih mjera, koje su opisivane kao svojevrsni ekonomski „Dan D“, mnoge je ostavila razočaranima. Washington je odlučio odgoditi uvođenje velikih novih mjera i umjesto toga uglavnom proširiti i pojačati provođenje postojećih sankcija, uz upozorenje da bi zemlje koje nisu prekinule veze s Iranom mogle biti suočene sa strožim kaznama.

Iran, međutim, ne pokazuje namjeru da popusti pod pritiskom. Naprotiv, Teheran naglašava svoju sposobnost da nanese recipročnu štetu, upozorava na moguće napade na regionalne proizvođače nafte i evropske zemlje, a sve glasnije se govori i o promjeni nuklearne politike.

„Dugo igramo šah, također smo naučili igrati poker“, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei. „Sada već neko vrijeme igramo kombinaciju ta dva.“

Evo kako bi Iran mogao odgovoriti na novu američku ekonomsku eskalaciju.

Iran bi mogao dodatno podići cijenu nafte

Mjesecima Iran ograničava prolazak brodova kroz Hormuški moreuz, sprječavajući zemlje regije da izvoze naftu i gas rutom kojom je prije rata prolazila petina globalnih zaliha.

Iranski saveznik u Jemenu, pokret Huti, nedavno je otvorio novi front u Crvenom moru, ciljajući saudijski izvoz nafte i energetsku infrastrukturu.

Sada najviši vojni zvaničnici Islamske Republike prijete napadima na energetske ciljeve izvan Hormuškog moreuza, što bi potencijalno moglo ugroziti neke od novih ruta kojima se nafta izvozi kako bi se zaobišao taj strateški plovni put.

„Ako se ekonomski rat nastavi, ni kap nafte neće biti izvezena, ni kroz Hormuški moreuz ni iz bilo kojeg mjesta u Perzijskom zaljevu“, napisao je Mohsen Rezaei, čelnik iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, na društvenoj mreži X.

Kasnije je u televizijskom intervjuu poručio da će Iran „uzvratiti na način sličan potresu“.

Svaki veći napad ili poremećaj u pomorskom saobraćaju mogao bi izazvati rast globalnih cijena nafte, a vjerovatno i cijena goriva na američkim benzinskim stanicama.

Uz pomoć američke mornarice, Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i naftne kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata počeli su isključivati transpondere na svojim tankerima kako bi otežali njihovo otkrivanje od strane iranskih vlasti. Nafta se i dalje izvozi s određenim uspjehom, iako je obim prolazaka znatno manji nego prije rata.

Saudijska Arabija preusmjerila je oko pet miliona barela nafte dnevno kroz svoj naftovod Istok Zapad, koji joj omogućava izvoz preko Crvenog mora umjesto kroz Hormuški moreuz. Proizvođači nafte s Bliskog istoka preusmjerili su dodatna dva miliona barela dnevno oko tog strateškog prolaza.

Iran je, međutim, jasno stavio do znanja da su i ti tankeri potencijalne mete. Objavio je spisak od 45 plovila za koja tvrdi da ne poštuju pravila koja pokušava nametnuti pomorskom saobraćaju kroz Hormuz.

Teheran je upozorio da bi brodovi koji prekrše njegove protokole mogli biti suočeni s ograničenjima prilikom budućih prolazaka, uključujući kazne, pritvaranje ili zapljenu.

Teheran bi mogao proširiti rat daleko izvan Bliskog istoka

Iran bi također mogao pokušati proširiti geografski domet svojih raketnih udara.

U ponedjeljak je iransko Ministarstvo vanjskih poslova ukazalo na američke avione koji su dopunjavali gorivo i napuštali teritoriju Bugarske, upozoravajući da bi Teheran mogao napasti i tu članicu Evropske unije i NATO saveza.

„Iran ima legitimno pravo ciljati mjesto porijekla i izvor bilo kakvog čina agresije“, rekao je Baghaei novinarima, dodajući da je Teheran jasno poručio kako svaku akciju koja se smatra podrškom američkoj i izraelskoj vojnoj agresiji protiv Irana smatra, prema međunarodnom pravu, učešćem u činu agresije.

Tokom rata Iran je napao 11 zemalja, uglavnom u regiji Perzijskog zaljeva. Vjeruje se da je također napao bazu koju su koristile britanske snage na Kipru, a očigledno je pokazao i sposobnost da dosegne otoke koje koriste američke snage duboko u Indijskom okeanu, stotinama kilometara od Irana.

Napad na zemlju poput Bugarske, koja je saveznik SAD i članica NATO-a, predstavljao bi značajnu eskalaciju.

„Iran će učešće bilo koje zemlje u američkom ekonomskom ratu protiv iranskog naroda ili njenu podršku smatrati ratnim činom“, rekao je Rezaei.

Nuklearna doktrina mogla bi doživjeti dramatičan zaokret

Iran je godinama tvrdio da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode i da ne želi razviti nuklearno oružje. Izrael i SAD, međutim, tvrde suprotno, a upravo su te sumnje dovele do višestrukih napada na iranska nuklearna postrojenja.

Nakon američkog i izraelskog ubistva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji je zabranjivao razvoj nuklearnog oružja, narativ u pojedinim zvaničnim krugovima u Iranu počeo se mijenjati.

Sve otvorenije se govori o mogućnosti povlačenja iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, NPT, međunarodnog sporazuma koji članice obavezuje da ne razvijaju nuklearno oružje.

Oko pola tone visoko obogaćenog urana, koji se može koristiti za proizvodnju nuklearnog oružja, ostalo je zakopano u Iranu. Američke obavještajne službe procjenjuju da je Teheran pojačao napore kako bi zaštitio i zapečatio skladište.

Iranski parlament raspravlja o zakonu kojim bi se omogućilo povlačenje zemlje iz NPT-a, prema riječima iranskih zakonodavaca.

U nedjelju je Rezaei izdao rijetku izjavu u kojoj je otvoreno ostavio mogućnost da Iran razvije nuklearno oružje.

„Cijeli svijet govori, dakle NPT nema učinka?“, rekao je u intervjuu za državnu televiziju. Dodao je da, kada Amerika vodi takav rat, ljudi počinju pitati: „Zašto i sami ne bismo trebali težiti nuklearnom oružju?“

Stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da će kombinacija američkih blokada, sankcija i vojnih akcija natjerati Iran da odustane od svojih ključnih pregovaračkih zahtjeva koji se odnose na ekonomsku pomoć i priznanje njegove kontrole nad Hormuškim moreuzom.

„Iran zadržava sposobnost regionalizacije troškova koje mu nameću prijetnje energetskim tokovima, infrastrukturi i regionalnoj trgovini“, rekla je za CNN Sina Toossi, viša saradnica Centra za međunarodnu politiku u Washingtonu.

„Što Washington sveobuhvatnije pokušava uspostaviti ekonomsku blokadu, to više zemalja mora sarađivati i potencijalno će Teheran vršiti pritisak na više aktera kao odgovor.“

Prema njenim riječima, iranski odgovor za sada će vjerovatno biti kombinacija ekonomske prilagodbe i odvraćanja od dalje eskalacije.

Teheran će nastojati izgraditi alternativne puteve za preživljavanje gdje god je to moguće, ali istovremeno jasno pokazati da pokušaj potpunog ekonomskog gušenja Irana neće proći bez posljedica za cijeli region.

Upravo tu leži najveći rizik Trumpove nove strategije. Washington može pooštravati pritisak na iransku ekonomiju, ali Teheran pokušava dokazati da cijena takvog pritiska ne mora biti plaćena samo u Iranu.

Ako Iran odluči da uzvrati preko nafte, pomorskih ruta, regionalnih saveznika ili čak nuklearnog programa, ekonomski pritisak mogao bi se vrlo brzo pretvoriti u novu sigurnosnu krizu sa posljedicama koje bi daleko nadmašile granice Bliskog istoka.