Kome idu u korist visoke cijene bakra i aluminija?
Cijene bakra i aluminija, koji se smatraju ključnim metalima u energetskoj tranziciji, od početka godine rastu. Očekivane nestašice ovih metala zbog velike potražnje također privlače trgovce koji su odustali od poslova s metalima zbog prošlih padova na robnim berzama.
U drugoj polovini 2022. i prvoj polovini prošle godine robe su pale na globalnom nivou, što je pomoglo centralnim bankama u borbi protiv inflacije. No, cijene su se krajem prošle godine stabilizirale na nivou koji je još uvijek 38 posto viši nego prije pandemije covida-19. Industrijski metali također su slijedili trend, napominje Svjetska banka u svom aprilskom izvještaju o tržištu roba.
Trajno visoke cijene sirovina uprkos slabom globalnom ekonomskom rastu rezultat su različitih faktora. Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku predstavljaju rizik za skuplju robu, ali imaju najveći utjecaj na cijene nafte i zlata. U međuvremenu, rast cijena bakra i aluminija uglavnom je potaknut većom potražnjom zbog globalnih ulaganja u dekarbonizaciju i postupnim oporavkom industrije u najvećem potrošaču metala, Kini.
Analitičari također očekuju da će ponuda oba metala biti manja od potražnje, za razliku od litija. To je također ključno za energetsku tranziciju i dekarbonizaciju, no cijena je nedavno oštro pala jer su proizvođači povećali kapacitete baš u trenutku kada se usporio rast potražnje za električnim vozilima.
Pokretanje novih rudnika bakra kapitalno je intenzivan projekt pa su nakon dugog zatišja u rudarskom sektoru aktivnosti akvizicija i spajanja ponovo krenule. Preko njih veliki igrači pokušavaju doći do većih kapaciteta. Najveći svjetski rudar, australski BHP, nedavno je predao ponudu za preuzimanje od 39 milijardi dolara za rivala Anglo American. BHP posebno želi Anglove rudnike bakra u Latinskoj Americi.
Bakar na najvišem nivou u dvije godine
Cijena bakra s rokom isporuke od tri mjeseca na Londonskoj berzi metala (LME) od početka godine porasla je 15 posto. Metrička tona crvenog metala košta 9865 dolara, u odnosu na 8554 dolara 2. januara. Na robnoj berzi Comex u SAD-u cijena bakra je u istom razdoblju porasla za gotovo 19 posto.
Svjetska banka napominje da su na globalnom nivou cijene bakra u prvom tromjesečju porasle tri posto te su u aprilu dosegle najvišu vrijednost u posljednje dvije godine. Organizacija to pripisuje većoj potražnji za metalom iz Kine i padu proizvodnje u Čileu i Peruu, gdje se nalaze najveći svjetski rudnici bakra.
Očekuje se da će potražnja ove godine tek skromno rasti zbog slabog globalnog rasta i problema s dugom u kineskom sektoru nekretnina. No, očekuje se i da će rast ponude biti slab, zbog čega Svjetska banka ove godine očekuje rast cijena bakra od pet posto. Očekuje se da će cijene ostati stabilne sljedeće godine.
Bakar je drugi metal po vodljivosti nakon srebra. Zato se nalazi u infrastrukturi električne mreže, električnih vozila i solarnih ploča. Upravo te industrije obećavaju velika ulaganja tokom energetske tranzicije.
Solarne i vjetroelektrane zahtijevaju više bakra po jedinici proizvedene energije nego centralizirane elektrane na ugljen i plin. Električna vozila koriste najmanje dvostruko više bakra nego automobili na benzinski pogon, prema Copper Alliance, industrijskom udruženju.
Sankcionirani ruski aluminij
Cijena aluminija za tromjesečnu isporuku na LME-u je krajem prošle godine iznosila 2384 USD po toni. Do 22. aprila porasla je na 2670 dolara po toni, što je povećanje od 12 posto. U prošloj sedmici cijena je pala na 2563 dolara, još uvijek 7,5 posto iznad godišnje osnovice.
Prema podacima Svjetske banke, cijena aluminija u prvom je kvartalu porasla za skromnih 0,3 posto. Za cijelu godinu predviđaju rast cijena od dva posto. U izvještaju se kao razlog navodi zabrana metala ruskog porijekla na robnim berzama u SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući LME. Od 13. aprila obje su zemlje zabranile isporuke ruskog aluminija, bakra i nikla u skladišta LME i Chicago Mercantile Exchange (CME). SAD je također zabranio uvoz ruskih metala.
Mjera ne bi trebala imati veliki utjecaj na pristupačnu opskrbu aluminijem, već bi samo trebala natjerati Rusiju da prodaje navedene metale s diskontom, piše Bloomberg. Rusija je jedan od glavnih proizvođača sva tri metala, s približno šest posto globalne proizvodnje nikla, pet posto aluminija i četiri posto bakra. Udio njegovih metala na LME je ogroman. Čak 90 posto aluminija na berzi dolazi iz Rusije.
Utjecaj Kine
Najveći utjecaj na cijene ponovo ima Kina, koja je i najveći proizvođač i potrošač aluminija. Zbog sporog oporavka kineske industrije od obustave proizvodnje uzrokovane Covidom, Svjetska banka očekuje da će potražnja i ponuda ove godine ostati stabilne. Očekuje se da će se opskrba povećati sljedeće godine, budući da se očekuje i ponovno pokretanje nekoliko talionica u Evropi nakon energetskog šoka 2022. godine.
No, uprkos većoj ponudi, analitičari Svjetske banke očekuju četiri posto više cijene u 2025. Naime, očekuje se da će potražnja rasti brže od ponude, poduprta oporavkom globalnog gospodarstva i potrebom za aluminijem u proizvodnji električnih vozila i infrastruktura za obnovljivu energiju.
Aluminij karakterizira vodljivost, lakoća i otpornost na hrđu. Koristi se u gotovo svim tehnologijama proizvodnje, prijenosa i skladištenja energije: od energije vjetra i sunca do alternativnih gorivih ćelija i proizvodnje vodika do visokonaponskih kabela i baterija. Jednostavan je za ugradnju, ne zahtijeva održavanje i udovoljava svim zahtjevima za sisteme proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, objašnjavaju iz udruge evropskih proizvođača aluminija European Aluminium, čiji su članovi i slovenske kompanije Talum i Impol.
Živahno na berzama
Trgovci robom koji su do sada radije trgovali naftom nego metalima sada se vraćaju metalima. Među njima su veliki trgovci energijom kao što su Vitol, Gunvor i Mercuria, koji već grade timove za trgovanje metalima, piše Bloomberg. Sektorom metala dominiraju dva najveća trgovca robom na svijetu, Glencore i Trafigura.
Dolazak trgovaca s rekordnom zaradom od trgovine naftom (ukupno 50 milijardi dolara u protekle dvije godine) mogao bi manjim trgovcima istisnuti tržišne udjele. Gunvor i Vitol kadrovskim izborom iskazali su interes za aluminij, dok je Mercuria zainteresirana za tržište bakra.
Ovi trgovci su se u prošlosti opekli kada su trgovali metalima, prenosi Bloomberg. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Vitol je investirao u ruske proizvođače cinka i aluminijskih proizvoda, koji su sredinom 90-ih zapali u probleme, navodno zbog “političke nestabilnosti” i kupnje nekvalitetnog aluminija.
Gunvor je 2016. zatvorio svoje poslovanje s metalima, koje se fokusiralo na bakar, nakon što je zabilježio gubitak zbog bankrota robnog trgovca Ushdev International.
Mercuria je možda imala najgore sreće od njih tri. Godine 2014. bila je žrtva prevare u skladištima kineske luke Qingdao. Godine 2021. turski dobavljač isporučio im je prefarbano kamenje umjesto bakra u vrijednosti od 36 miliona dolara. Naposljetku, njihov veliki ulog na rastuće cijene cinka bio je pokvaren priljevom nove ponude metala na tržište.
Kako cijene s berze utječu na slovenski Impol
U proizvođaču aluminija Impol iz Slovenske Bistrice kažu da na terminskim berzama nastoje poslovati tako da budu što manje izloženi oscilacijama cijena. Udio transakcija na tim međunarodnim berzama varira. “Fučers hedžingom nastojimo što je više moguće eliminirati utjecaj kretanja cijena dionica na naše poslovanje ili marže prerade”, objasnili su iz kompanije.
U kompaniji prate prognoze berze i analitičkih kuća, no na njih se previše ne obaziru. Prema njihovoj ocjeni, od vremena financijske krize na cijene aluminija više utječe geopolitika nego ponuda i potražnja. Uz to, cijenu ne određuje samo trgovanje na LME-u, već i premija ili dodatak na cijenu s LME-om, kažu. Ova premija također varira ovisno o različitim utjecajima.
“Ovisno o cijeni na LME i premiji na cijenu, premija može značiti 20 do 30 posto udjela u cijeni. Zbog različitih faktora može se dogoditi da taj dio cijene naše tržište ne prihvati u potpunosti. To naravno utječe na naše poslovanje, no globalne cijene aluminija imaju izravan utjecaj na količinu potrebnog obrtnog kapitala i na prihode grupe”, rekao je Impol.
Prošle godine proizvođač aluminijskih proizvoda zaostao je za zadanim godišnjim ciljevima. Ostvarili su 877 miliona eura prihoda od prodaje, u poređenju sa 1,1 milijardu eura godinu prije. Profitabilnost je također bila manja. Dobit prije amortizacije, poreza i kamata (EBITDA) iznosila je 83 miliona eura, a u 2022. bit će veća od 127 miliona eura.
Autor: Jan Artiček, Forbes Slovenija