Kako funkcioniše veto, najmoćniji predsjednički alat
Pobjedom na međuizborima u SAD-u u utorak, demokrate su dobile kontrolu nad oba doma Kongresa; i u Predstavničkom domu i Senatu, što znači da će svaka odluka Bijele kuće, odnosno predsjednika Donalda Trumpa morati proći strogu kontrolu. Nekoliko je mogućnosti sada u njihovim rukama; nijedan zakon, poreska reforma ili veća inicijativa predsjednika ne može biti usvojena bez odobrenja oba doma Kongresa. Također, Kongres odobrava svako trošenje novca, pa demokrate mogu uskratiti sredstva za projekte administracije. Senat ima ustavno pravo da potvrđuje ili odbija kandidate za visoke funkcije u kabinetu, ambasadore, federalne sudije, pa čak i nove članove Vrhovnog suda. Demokrate mogu pokrenuti istrage o poslovnim vezama, korupciji, odlukama koje su se donosile vezano za vanjsku politiku, ili sprovođenju zakona unutar administracije, a također u rukama imaju i mogućnost opoziva američkog predsjednika.
Međutim, ono što se nakon utorka može čuti u javnom prostoru, to je da, postoji mala vjerovatnoća da će se za opoziv odlučiti.
Demokratama je za eventualni opoziv Trumpa (Impeachment), potrebna dvotrećinska većina u Senatu, a nemaju je (osvojili su 54, a republikanci 44 mjesta).
Šta kaže Ustav SAD za veto
S druge strane, američki predsjednik, koji je priznao izborne rezultate, najavio je korištenje veta, kao krajnjeg i moćnog alata u svojim rukama, kojim će kako je kazao, zaustaviti „lude“ zakone demokrata.
„Pretpostavljam da ću postati gospodin Veto, kazao je u podkastu „New York Posta“, da bi u izjavi za Fox News pojasnio kako bi to trebalo izgledati u njegovim odnosima sa demokratama.
„Nakon nekoliko mjeseci veta, nazvat će i reći: ‘Kako da ovo završimo?’ I radit ćemo zajedno. Imam pravo veta“, kazao je.
Međutim, da bi se veto koristio postoje i uslovi, a njih propisuje Ustav SAD.
Pravo veta predsjednika SAD-a predviđeno je Članom I, Odjeljkom 7 Ustava. Ono omogućava predsjedniku da odbaci prijedlog zakona koji su usvojili i Predstavnički dom i Senat prije nego što postane zakon.
Kako to izgleda u praksi?
Nakon što oba doma Kongresa usvoje neki zakon, taj zakon se šalje predsjedniku na potpis. Ukoliko ga potpiše, zakon postaje važeći, ali ako se protivi zakonu, predsjednik ga prema Ustavu vraća sa svojim primjedbama domu Kongresa koji je razmatrao zakon. Predsjedniku je ostavljen rok od 10 dana, i on uključuje i nedjelje, da donese odluku.
Veto međutim, nije neograničene moći, može se „oboriti“ ukoliko oba doma Kongresa ponovo glasaju za zakon, nakon što ga vrati predsjednik, te ga izglasaju dvotrećinskom većinom u oba doma.
“Pocket veto”
Također, može se desiti i situacija poznata kao džepni veto (pocket veto), a ona se dešava ako Kongres pošalje zakon predsjedniku, a u međuvremenu završi svoje zasijedanje; raspusti se ili ode na dužu pauzu; čime onemogućava predsjedniku da vrati zakon u roku od 10 dana, zakon automatski gubi snagu i ne postaje zakon. U toj situaciji predsjednik nije u obavezi da piše obrazloženje zašto je neki zakon odbio. Također je ustavom definisana i nemogućnost da se odbijaju samo pojedini dijelovi zakona, već se zakon prihvata ili odbija kao cjelina.
Za dvotrećinsku većinu demokratama je, ukoliko budu željeli poništiti predsjednikov veto, potrebno 290 glasova u Predstavničkom domu od 435 članova i 67 glasova u Senatu od 100 članova. Budući da sami nemaju toliko zastupnika niti senatora, morat će računti na podršku određenog broja republikanaca u oba doma.
