Japanski jen pao na najniži nivo u posljednjih 40 godina
Japanski jen je potonuo na najniži nivo u posljednjih skoro 40 godina u odnosu na dolar, što je pojačalo očekivanja da bi vlasti mogle intervenisati na tržištu kako bi podržale nacionalnu valutu. Ova mogućnost privlači pažnju daleko izvan deviznog tržišta, jer bi podrška jenu mogla zahtijevati od Japana da iskoristi svoje devizne rezerve, koje uključuju masivan portfolio američkih državnih obveznica.
S obzirom na to da je Japan najveći strani vlasnik američkih trezorskih zapisa, svaka velika prodaja rezervi mogla bi izazvati potrese na najvećem svjetskom tržištu obveznica.
U srijedu se jenom trgovalo na nivou od oko 162,7 jena za jedan dolar, jer investitori i dalje favorizuju zelenu novčanicu usljed širokog jaza između američkih i japanskih kamatnih stopa. Ovaj pad se dogodio čak i nakon što je ministrica finansija Satsuki Katayama izjavila da je Japan spreman djelovati protiv pretjeranih valutnih kretanja, naglasivši da će vlasti poduzeti “odgovarajuće mjere” u bilo kojem trenutku ako to bude potrebno.
Rizik rasprodaje američkog duga i tajming intervencije
Ako Japan zakorači na tržište, investitori će pratiti ne samo jen, već i dolarsku imovinu ove zemlje. “Kada Banka Japana (BoJ) prodaje devize, ona prodaje dio svog portfelja vrijednosnih papira”, napisao je Chris Turner, globalni šef tržišta u ING-u.
Podaci Ministarstva finansija Japana pokazuju da su njihovi fondovi stranih vrijednosnih papira pali za oko 75 milijardi dolara u maju, što je najvjerovatnije odraz prodaje američkih obveznica radi finansiranja ranijih napora za podršku jenu.
Nigel Green, izvršni direktor finansijske savjetodavne firme deVere Group, istakao je za Business Insider da bi se investitori trebali fokusirati na način finansiranja intervencije. “Ako vlasti budu prisiljene produžiti podršku jenu, globalni investitori bi se iznenada mogli suočiti sa potpuno drugačijim rizikom: da jedan od najvećih svjetskih stranih vlasnika američkih obveznica postane njihov značajan prodavac”, upozorio je Green.
S obzirom na to da bi ovosedmični događaji, poput obraćanja predsjedavajućeg Federalnih rezervi Kevina Warsha i junskog izvještaja o zapošljavanju u SAD-u, mogli dodatno ojačati dolar, Turner smatra da bi američki praznik 4. juli mogao pružiti mirniji prozor za intervenciju.
Duboki strukturni pritisci i carry trade strategija
Jen je pod stalnim pritiskom jer su kamatne stope u SAD-u znatno iznad japanskih, što podstiče investitore na takozvani “carry trade”, jeftino zaduživanje u jenima i investiranje u profitabilniju dolarsku imovinu. Ovaj mehanizam je kratko doživio slom u ljeto 2024. kada je centralna banka Japana neočekivano podigla stope, izazvavši oštre oscilacije na globalnim tržištima.
Pored toga, rat u Iranu stvara dodatni pritisak zbog rasta troškova energije za Japan koji je veliki uvoznik nafte, dok bum na japanskoj berzi paradoksalno slabi jen jer se strani investitori istovremeno osiguravaju od njegovog daljeg pada.
Analitičari sumnjaju da sama intervencija može preokrenuti trend dok god je jaz u kamatama ovoliki. Chris Weston, šef istraživanja u Pepperstoneu, naglašava da je ovo preraslo tradicionalni carry trade: “Bez značajne promjene u očekivanjima američkih kamatnih stopa, globalnog apetita za rizikom ili koordinisane međunarodne intervencije, prodaja dolara u odnosu na jen ostaje težak poduhvat”.
