Izvještaj navodi da će kineska prijetnja preoblikovati, a ne uništiti evropske proizvođače automobila

BIZNIS Forbes 18. jun 2026. 13:59
featured image

18. jun 2026. 13:59

Evropski proizvođači automobila suočavaju se s godinama pritiska na profit dok kineske kompanije pokušavaju dugoročno povećati prodaju. Međutim, evropski proizvođači će ublažiti strahove od potpunog kolapsa i opstati kao manja, ali i dalje održiva industrija.

„Možda pada više od jednog žira, ali nebo se ne ruši“, navodi se u izvještaju HSBC Global Investment Research.

Prvi pokušaji kineskih proizvođača da prodaju svoje automobile i SUV-ove nisu zabrinuli Evropljane.

“Raniji pokušaji su dočekani s podsmijehom, ali ti neuspjesi su sada daleka prošlost. Kratak pregled trenutne kineske ponude pokazuje, vjerovatno, superiorne proizvode koji nude bolju vrijednost za novac. Kao što pokazuju tržišni podaci, evropski potrošači nisu mnogo oklijevali da prihvate ove nove učesnike na tržištu. Tržišni udio kineskih proizvođača stalno raste, sada je blizu 7 posto, ali izgleda da će nastaviti značajno rasti”, navodi se u izvještaju.

HSBC je odbio da komentariše koliko bi to povećanje moglo biti veliko.

Neki stručnjaci očekuju da će ukupni udio kineskih proizvođača na evropskom tržištu dostići oko 10 posto do 2030. godine.

Prodaja kineskih vozila bila je posebno jaka u Velikoj Britaniji, gdje su kompanije poput Cheryja i BYD-a postigle tržišni udio od 3 do 4 posto za djelić vremena koje je bilo potrebno ranijim učesnicima na tržištu poput Toyote i Hyundaija da postignu isti rezultat.

U Evropi su do aprila ove godine vodeći kineski proizvođači automobila bili SAIC Motor sa markom MG, zatim BYD, Chery sa svojim markama OMODA&JAECOO, kao i Geely sa matičnom markom i markama Zeekr i Lynk & Co, te Great Wall Motor, prema objavljenim podacima.

Posebno uspješan/uspješna

Kineski proizvođači su pokazali poseban uspjeh u sektoru električnih vozila, gdje prodaja raste brže od vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Prema Schmidt Automotive-u, električna vozila će činiti 24,9 posto zapadnoevropskog tržišta 2026. godine. Obim prodaje će prvi put premašiti tri miliona vozila.

„Izgleda da će kineski proizvođači dostići gornju granicu od oko 14 posto tržišnog udjela na regionalnom tržištu novih električnih vozila tokom 2026. godine“, prema najnovijem mjesečnom izvještaju Schmidta.

Steve Young, direktor britanske konsultantske kuće za automobilsku industriju ICDP, podsjetio se na poznatu izjavu izvršnog direktora PSA Grupe Jacquesa Calveta iz 1992. godine o prijetnji Evropi od onoga što je nazvao “japanskim nosačem aviona usidrenim kod sjeverne Evrope u Velikoj Britaniji”.

„Međutim, sada se na horizontu pojavio još jedan ‘nosač aviona’. Najava nove fabrike u Galiciji, Španija, za MG, kao i preuzimanje viška proizvodnih kapaciteta u Nissanovoj fabrici u Sunderlandu od strane Cheryja, obezbijediće proizvodni kapacitet od oko 400.000 vozila godišnje. To je ekvivalentno više od polovine ukupne prodaje kineskih automobilskih marki širom Evrope u 2025. godini“, napisao je Young u svom sedmičnom blogu.

BYD gradi fabrike u Mađarskoj i Turskoj. A Stellantis će proizvoditi vozila marke Leap motor u fabrikama u Španiji.

“Nosač aviona” je sada na vidiku

„Ono što mi je potpuno jasno jeste da ulazimo u novu fazu prisustva kineskog brenda u Evropi, koja će se razvijati tokom naredne dvije do tri godine. ‘Nosač aviona’ se sada pojavio. Kada pristane u luci, uticaj na etablirane igrače – proizvođače, dobavljače i trgovce – biće široko rasprostranjen“, rekao je Young.

Analitičar Dataforcea Julian Litzinger rekao je da kineska “prijetnja” znači da se evropski proizvođači automobila suočavaju s dvostrukim izazovom – tehnološkom agilnošću i isplativošću. Kinezi svoju konkurentsku prednost zasnivaju na konceptu “softverski definiranog vozila”. To im omogućava da razvijaju nove proizvode neuporedivom brzinom.

„Kineski brendovi će 2026. godine lansirati 56 modela u Evropi. Gotovo tri puta više nego japanski i korejski proizvođači zajedno. Igrači poput Cheryja, SAIC-a i BYD-a preplavljuju tržište kako bi vidjeli šta će se svidjeti kupcima. Zatim dodatno investiraju u najuspješnije modele“, napisao je Litzinger na LinkedInu.

„Za evropske proizvođače, defanzivne mjere poput tarifa su samo privremeni štit. Opstanak sada zavisi od ubrzanja razvojnih ciklusa i smanjenja zaostataka u softveru. Za kineske proizvođače, uspjeh u Evropi zahtijeva više od samog obima prodaje. Potrebna je dugoročna izgradnja brenda i snalaženje u složenim lokalnim zahtjevima kupaca voznog parka“, rekao je Litzinger.

HSBC vjeruje da uprkos ovim izazovima, evropski proizvođači, potpomognuti lojalnošću lokalnim brendovima, neće odustati – ali bi njihova profitabilnost mogla patiti.

Dobici kineskih proizvođača na tržištu će se uglavnom ostvariti na štetu kompanije Stellantis i njenih brojnih brendova (prvenstveno Peugeot, Citroen i Fiat), Forda i drugih azijskih proizvođača.

Snažnije smanjenje troškova

“Evropski (proizvođači) će dodatno pojačati smanjenje troškova i pripremiti se za borbu. Prije najnovijih događaja u Kini, tvrdili bismo da je Evropa jedno od najkonkurentnijih automobilskih tržišta na svijetu. Višak proizvodnih kapaciteta, kruti zakoni o radu i dominacija malih automobila otežali su ovom tržištu generiranje zdravog profita”, navodi se u izvještaju.

“Upravo u tom kontekstu Evropljani se sada suočavaju s novim krugom konkurencije. Vidimo da se fokusiraju na zaštitu profita, smanjenje varijabilnih i fiksnih troškova. Starija radna snaga im donekle ide u prilog, ali borba će vjerovatno biti teška.”

HSBC je izjavio da kineski brendovi ne snižavaju značajno cijene evropskih brendova.

“Razlike u preporučenim maloprodajnim cijenama proizvođača izgleda da su posljedica hemije baterija (jeftinije litijum-željezo-fosfatne u odnosu na nikl-mangan-kobaltne baterije), a ne popusta. Po našem mišljenju, to je logičan pristup jer ‘jeftino’ nije nužno dobra osnova za izgradnju brenda i ne podržava buduću vrijednost polovnog vozila. Konkurencija kroz proizvod, a ne cijenu, prilika je za ostvarivanje boljih profitnih marži nego na domaćem tržištu.”

Neil Winton, saradnik Forbesa