Bosna i Hercegovina dobija domaću barutanu – stigla finansijska injekcija od pet miliona
Za potrebe izgradnje pogona za proizvodnju eksplozivne tvari (baruta) Vlada Federacije BiH odobrila je kompaniji Pretis pet miliona KM iz kapitalnih transfera preduzećima. Cilj je kako je navedeno jačanje kapciteta namjenske industrije BiH. Gdje će biti izgrađen pogon još uvijek nema zvanične potvrde, ali se nezvanično spominje da bi trebao biti izgrađena u okviru Pretisovog preduzeća u Tuzli. Ovo će ujedno biti i prva domaća barutana, nakon što je prijeratni Vitezit, tvornica raketnog baruta i eksploziva koja je nekada zapošljavala hiljade ljudi uništena. BiH se oslanja na uvoz baruta iz Srbije kao i manjih količina sa evropskog tržišta. Budući da na tržištu EU djeluju još samo Explozia iz Češke i Nexter iz Francuske, jasno je koliko je izgradnja ovog pogona strateški važna za bh. proizvodnju.
Iz izvještaja o poslovanju, Pretis je 2025. godinu završio sa neto dobiti od 15,9 miliona KM, dok je akumulirana, neraspoređena dobit iz prethodnih perioda iznosila 17.636,143 KM. Ukupna imovina kompanije iznosila je 413,9 miliona KM, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu, s tim da je ostvaren rast dugoročne imovine, koja je povećana za više od 30 miliona KM, prvenstveno kroz investicije u projekte u pripremi.
S druge strane kratkoročna imovina bilježi pad, prije svega zbog drastičnog smanjenja novca i novčanih ekvivalenata; sa 9,6 miliona na svega 1 milion KM, što je rezultat rasta zaliha, koje su gotovo udvostručene i sada iznose 194 miliona KM. U izvještaju se izdvaja stavka datih avansa, koja je sa nule porasla na više od 96 miliona KM, kao i rast proizvodnje u toku.
Ukupni kapital Pretisa povećan je na 51 milion KM, (45% više u odnosu na 2024. godinu), ipak, bilans i dalje opterećuju akumulirani gubici iz ranijih perioda, koji premašuju 53 miliona KM.
Ukupne obaveze Pretisa, jednog od najstarijih preduzeća na ovim prostorima (osnovan 1936. godine kao ržavna fabrika) su smanjene na 362,9 miliona KM, uz pad dugoročnog duga, dok kratkoročne obaveze iznose preko 338 miliona KM, pri čemu se posebno ističu ugovorne obaveze od 275 miliona KM. Također, obaveze prema dobavljačima su više nego udvostručene i iznose 36.455, 651 KM.
