Lista 25 najsretnijih zemalja na svijetu za 2026 – Kosovo ispred Njemačke
Finska je ponovo na vrhu liste najsretnijih zemalja na svijetu već devetu godinu zaredom, ali glavna priča ove godine je sve veći jaz u sreći među mladima, pri čemu Sjedinjene Američke Države zaostaju.
Finska nastavlja niz. Objavljen je Izvještaj o svjetskoj sreći za 2026. godinu, a nordijska zemlja je devetu godinu zaredom proglašena najsretnijom na svijetu.
Izvještaj, koji se objavljuje svake godine oko Međunarodnog dana sreće Ujedinjenih nacija, rangira više od 140 zemalja na osnovu toga kako ljudi procjenjuju vlastite živote. Podaci dolaze prvenstveno iz Gallup World Poll ankete, uz dodatnu analizu faktora kao što su društvena podrška, očekivani zdravi životni vijek, sloboda, velikodušnost i percepcija korupcije.
Najsretnija zemlja na svijetu
Finska je ponovo na prvom mjestu, a slijedi je poznata grupa zemalja. Island (2. mjesto) i Danska (3. mjesto), dok Švedska (5. mjesto) i Norveška (6. mjesto) nastavljaju sa dobrim rezultatima.
Finci su prijavili prosječnu ocjenu zadovoljstva životom od 7,764 od mogućih 10, znatno više od većine drugih zemalja.
Dominacija nordijskih zemalja nije nova: ovogodišnjih top 10 slično je rang-listama iz 2025, 2024, 2023, 2022, 2021, 2020. i 2019. godine. Međutim, izvještaj sugeriše da njihov uspjeh nadilazi uobičajena objašnjenja poput bogatstva ili sistema socijalne zaštite. Društveno povjerenje, snažne institucije i osjećaj zajedništva igraju ključnu ulogu u procjeni kvaliteta života.
„Kada je riječ o sreći, važnije je graditi ono što je dobro u životu nego tražiti i popravljati ono što je loše“, izjavio je John F. Helliwell, jedan od urednika izvještaja. „Oboje je potrebno, sada više nego ikad.“
Ostale zemlje sreće
Kostarika je jedno od najvećih iznenađenja ove godine, popevši se na 4. mjesto — što je njen najbolji plasman ikada i značajan trenutak za Latinsku Ameriku. Zemlja već neko vrijeme bilježi stabilan napredak.
U međuvremenu, Švicarska se vraća u top 10 na 10. mjesto nakon prošlogodišnjeg pada.
Također, kontinuirani napredak zemalja poput Kosova (16. mjesto), Slovenije (18. mjesto) i Češke (20. mjesto) ukazuje na približavanje nivoa sreće između srednje i istočne Evrope i zapadne Evrope.
Istovremeno, lista otkriva zanimljiv trend: drugu godinu zaredom nijedna zemlja engleskog govornog područja nije među top 10, a samo polovina ih je u top 20. Novi Zeland je na 11. mjestu, slijede Irska (13), Australija (15), Sjedinjene Američke Države (23), Kanada (25) i Ujedinjeno Kraljevstvo (29).
Zemlje pogođene sukobima i dalje su na dnu liste. Za 2026. godinu Afganistan je ponovo proglašen najmanje sretnom zemljom na svijetu. Sijera Leone (146) i Malavi (145) također su među posljednjima.
Sreća u Sjedinjenim Američkim Državama
Ne napreduju sve zemlje u istom smjeru. Sjedinjene Američke Države su ove godine na 23. mjestu, jedno mjesto više nego prošle godine, ali i dalje dio dugoročnog pada koji traje više od jedne decenije.
Jedan od glavnih razloga tog pada su mlađe generacije. Prema izvještaju, zadovoljstvo životom među osobama mlađim od 25 godina u SAD-u, kao i u Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, značajno je opalo u posljednjih deset godina.
Zanimljivo je da ovaj trend nije globalan. U većini drugih dijelova svijeta mladi zapravo prijavljuju veći nivo blagostanja nego ranije.
„Većina mladih ljudi u svijetu danas je sretnija nego prije 20 godina, i to je trend koji zaslužuje pažnju“, izjavio je Jon Clifton, izvršni direktor Gallupa.
Ova razlika između zemalja engleskog govornog područja i ostatka svijeta jedno je od najvažnijih otkrića ovogodišnjeg izvještaja.
Trendovi u sreći
Veliki fokus izvještaja za 2026. godinu je uloga društvenih mreža u oblikovanju blagostanja, posebno među mladima.
Rezultati su nijansirani. Umjerena upotreba društvenih mreža (manje od jednog sata dnevno) povezana je s višim nivoom blagostanja nego potpuni izostanak korištenja. Međutim, intenzivna upotreba povezana je s nižim zadovoljstvom životom, posebno kod adolescenata.
Također, nisu sve platforme iste. Platforme koje naglašavaju društvenu povezanost imaju pozitivniji utjecaj na sreću, dok one zasnovane na algoritamskim sadržajima i influencerima češće dovode do negativnih efekata, uključujući stres i društveno poređenje.
„Globalni dokazi jasno pokazuju da veza između društvenih mreža i našeg blagostanja uveliko zavisi od toga koje platforme koristimo, ko ih koristi i na koji način, kao i koliko dugo“, rekao je Jan-Emmanuel De Neve, urednik izvještaja. „Intenzivno korištenje povezano je sa znatno nižim blagostanjem, ali oni koji uopšte ne koriste društvene mreže mogu propustiti neke pozitivne efekte.“
Utjecaj varira i po regijama. U zemljama engleskog govornog područja i zapadnoj Evropi, intenzivna upotreba društvenih mreža jače je povezana s padom blagostanja. U drugim dijelovima svijeta, uključujući Latinsku Ameriku, ta veza je često pozitivnija.
Sreća – složena globalna slika
Ako postoji jedna ključna poruka ovogodišnjeg izvještaja, to je da ne postoji jedno objašnjenje za sreću niti za njen pad.
Čak i kada društvene mreže igraju ulogu, one su samo dio mnogo šire slike. Faktori poput društvene povezanosti i osjećaja pripadnosti imaju još veći utjecaj na to kako ljudi doživljavaju svoj život.
Zapravo, izvještaj sugeriše da poboljšanje stvarnih društvenih veza može biti mnogo važnije od samog smanjenja vremena provedenog pred ekranom.
Istovremeno, istraživači upozoravaju na pojednostavljivanje podataka. Odnos između tehnologije i blagostanja zavisi od načina korištenja, korisnika i šireg društvenog konteksta.
Lista 25 najsretnijih zemalja na svijetu
- Finska
- Island
- Danska
- Kostarika
- Švedska
- Norveška
- Nizozemska
- Izrael
- Luksemburg
- Švicarska
- Novi Zeland
- Meksiko
- Irska
- Belgija
- Australija
- Kosovo
- Njemačka
- Slovenija
- Austrija
- Češka
- Ujedinjeni Arapski Emirati
- Saudijska Arabija
- Sjedinjene Američke Države
- Poljska
- Kanada
Laura Begley Bloom, Forbes
